Prošla je godina bila iznimno dobra kako za investicijske fondove, tako i za ulagače zbog rasta prinosa. Takvi trendovi trebali bi biti nastavljeni i ove godine, kaže Marin Hrešić, predsjednik Uprave Eurizon Asset Management Croatia, najvećeg investicijskog fonda u Hrvatskoj, u intervju za Svijet novca.
No hoće li pozitivni trendovi utjecati na rast imovine investicijskih fondova koja je na domaćem tržištu još uvijek jako skromna? Da bi se to dogodilo morat će se iznimno mnogo raditi na financijskoj pismenosti građana. Hrvati, naime, ulažu iznimno konzervativno i skromno u ovu vrstu imovine. Primjerice, na bankovnim računima kao depozite držimo financijsku imovinu vrijednu gotovo 40 milijardi eura.
Istovremeno, sveukupna vrijednost imovine investicijskih fondova lani je dosegnula tek 3,2 milijarde. Nesklonosti ulaganja u tržište kapitala sigurno je doprinijela i činjenica da su se građani nekoliko puta opekli, no istraživanja pokazuju da su dugoročno ulaganja u dionice ipak isplativija od investiranja u, nama vrlo drage, nekretnine. S Hrešićem smo detaljno prošli situaciju na tržištu kapitala i očekivanjima u ovoj godini, a koja će ovisiti o događanjima na tržištu koje globalno diktira tempo – onom SAD-a.
Izvješće Hanfe pokazuje da je prošla godina bila dobra godina za investicijske fondove čija je neto imovina iznosila 3,2 milijarde eura. Što je utjecalo na veliki rast neto imovine UCITS-a u Hrvatskoj?
Prošla godina bila je jedna od najboljih prema rastu imovine. Prema izvoru koji ste naveli imovina tržišta otvorenih investicijski fondova s javnom ponudom (UCITS) rasla je 41 posto, a imovina pod pod upravljanjem Eurizon Asset Management Croatia više od 53 posto. Najviše je tome doprinio rast ukupne financijske imovine hrvatskih građana koja je, prema posljednjim podacima HNB-a za treće tromjesečje 2024. iznosila 103 milijarde eura te je u godinu dana narasla 10,7 posto.
Na taj rast je najviše utjecao rast dijela plaća, posebno onih u državnom sektoru. Svoj doprinos dao je i rast prinosa na tržištima. Kao treću stvar, vrlo bitnu za Hrvatsku, istaknuo bih ponovno osnivanje takozvanih novčanih fondova, ali ovaj put po mnogo strožoj regulativi nego što je to bilo nekada. Oni su također, u bitnoj mjeri, doprinijeli rastu. Eurizonov HR Cash novčani fond odobren je kao prvi takav fond po novoj regulativi te je u prosincu 2023. i osnovan. Već krajem siječnja ove godine Fond se približio iznosu od 300 milijuna eura imovine.
Prema podacima HANFA-e drugi veliki rast imovine, u prošloj godini od 44% posto ostvarili su, što je zanimljivo, dionički fondovi, dok je Eurizon HR Equity ostvario u istom razdoblju još viši rast imovine pod upravljanjem od 62%. Zanimljivo je da su građani ulažu ponajviše u dvije imovinske klase koje su dijametralno suprotne. Dakle, ili u jako konzervativne novčane fondove ili u znatno rizičnije dioničke fondove. Građani su lani još ulagali i u tzv. fondove s dospijećem.
Građani su dakle rast štednje jednim dijelom preusmjerili u investicijske fondove?
Jesu. Međutim, treba napomenuti da veliki dio financijske imovine građani i dalje drže kao depozite u bankama. Kada se usporedi imovina UCITS fondova i vrijednost depozita građana vidljivo je da ima mnogo prostora za rast ulaganja u investicijske fondove. Primjerice, financijska neto vrijednost sektora kućanstava u Hrvatskoj iz već spomenutih podataka HNB-a iznosila je krajem trećeg tromjesečja 2024. 75,6 milijardi eura, pa ako uzmemo podatke sa zadnjeg popisa stanovništva dolazimo da je to gotovo 20.000 eura po stanovniku. Naravno to je prosjek, netko ima više, a netko nažalost puno manje. Od toga su, na kraju 2024. depoziti kućanstava iznosili 39,6 milijardi eura.
Za usporedbu, u UCITS investicijskim fondovima je krajem 2024., a u koje najvećim dijelom ulažu hrvatski građani, bilo tek 3,2 milijarde eura. Očigledno je da ulaganja u investicijske fondove u Hrvatskoj tek hvataju korak. Na promicanju ovih ulaganja trebala bi raditi društva koja upravljaju fondovima, naročito naše Udruženje investicijskih i mirovinskih fondova pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, no u tome bi bilo dobro imati potporu što je moguće više dionika. Dobar korak je ostvaren prijedlogom Strateškog okvira za razvoj tržišta kapitala, koji se trenutačno nalazi u javnom savjetovanju, a na kojem su zajednički radili Ministarstvo financija, HANFA, struka i industrija.
Kakvi su lani bili trendovi na europskom i američkom tržištu kapitala?
Eurizon ulaže u imovinu u gotovo cijelom svijetu, pa tako dobrim dijelom i na tržište SAD-a koji je predvodnik tržišta kapitala i što god se događa na tom tržištu gotovo se uvijek prelije na Europu i Aziju. SAD diktira tempo. U 2024. na američkom, ali i europskom tržištu kapitala, nastavili su se pozitivni trendovi iz 2023.
Oni su potaknuti povoljnim makroekonomskim prilikama i rastom korporativnih zarada. Američki indeks S&P 500 zabilježio je rast prinosa iznad 20 posto drugu godinu zaredom. Zanimljivo, domaći CROBEX prošle je godine rastao 26 posto, a godinu ranije 28 posto, dakle brže od svjetskih tržišta, i to nakon što je godinama zaostajao. Pokazalo se, što je trend koji je primjetan, da domaće tržište obično zaostane kad druga tržišta rastu, i obrnuto.
Kakva su Vaša očekivanja poslovanja investicijskih fondova u ovoj godini?
U Eurizonu smatramo da bi se u 2025. globalni gospodarski ciklus i inflacija trebali nastaviti kretati kao i u prethodnoj godini, što ocjenjujemo povoljnim za financijska tržišta, no treba svakako uzeti u obzir i političke odluke kojima svjedočimo u vrijeme ovog intervjua, a koje bi mogle dovesti do trgovinskih ratova.
U fokusu će biti odluke nove američke administracije vezane uz monetarnu i trgovinsku politiku. Za ovu prvu investitori očekuju da će biti podrška poslovanju i ostvarivanju profita. Pretjerani poticaji, s druge strane, mogli bi biti rizik za pregrijavanje gospodarstva i uzrokovati rast inflacije. Što se tiče očekivanja u Europi fokus će biti na formiranju vlade u Njemačkoj kao i kasnijim odlukama koje će provoditi te na stabilnosti nedavno formirane francuske vlade. Usto, naravno, financijska će tržišta pozorno pratiti pregovore oko okončanja rata u Ukrajini.
Što se tiče dioničkog tržišta, nastavak gospodarskog rasta te očekivani rast dobiti kompanija utječu na rast cijena dionica, koje su sve skuplje, i rast indeksa, koji su sve viši. Čini nam se da će, uzimajući u obzir trenutačno stanje, i rast poslovnih rezultata kompanija, prvenstveno u SAD-u ali i u Hrvatskoj, biti nastavljen rast cijena dionica, barem u srednjem roku, ovisno i o već navedenim političkim odlukama.
Kod tržišta obveznica, prinosi su i dalje oko najviših razina u višegodišnjem razdoblju. Sada je, čini se, dobra prilika za investiranje u obveznice, naročito zbog već poznatih očekivanja da će FED i ECB spustiti kamatne stope. Pritom bi tempo njihova spuštanja u SAD-u trebalo biti znatno sporiji nego što je bio u drugoj polovici 2024., no očekivanja njihova smanjivanja trebala bi doprinijeti rastu obveznica.
U Eurizonu Asset Management Croatia očekujemo dobru godinu za obveznice. Ako ne dođe do velikih poremećaja očekujemo da će rast dobiti kompanija doprinijeti, u srednjem roku, i rastu cijena dionica.
Kako je Eurizon Asset Management Croatia poslovao lani?
Prošle smo godine prešli milijardu eura imovine pod upravljanjem te smo prema podacima HANFA-e postali najveće društvo za upravljanje UCITS investicijskim fondovima u našoj zemlji. Pozitivni trendovi se nastavljaju te i u siječnju bilježimo visok rast. Svi naši fondovi su lani završili pozitivno. Eurizon HR Equity, fond koji ulaže u regiju, ostvario je prinos od gotovo 23 posto. Naš drugi, opet dionički fond, HR Equity World, imao je prinos viši od 20 posto.
Najpopularniji je novčani fond Eurizon HR Cash. Krajem prosinca otprilike 21 posto hrvatskog tržišta UCITS fondova je bilo u novčanim fondovima, a Eurizon Asset Management Croatia držao je gotovo 26 posto cjelokupne UCITS imovine. Osobno bio bih sretniji da je struktura imovine, kako kod nas tako i općenito na domaćem tržištu investicijskih fondova, više raspoređena prema dioničkim ili mješovitim fondovima, kao što je to slučaj u Europskoj uniji, a naročito u SAD-u.
Koji su fondovi ostvarili najbolje rezultate?
Eurizon HR Equity već godinama stvara visoke prinose. Posljednje tri godine, promatrano na primjer 28. veljače, taj je prinos iznosio preko 17 posto prosječno godišnje, no svakako ulagatelj treba pogledati i prinose u svim razdobljima, što je dostupno na našem webu, a uvijek i uz profesionalnu napomenu da prošli prinosi nisu indikacija budućih. To je ujedno najveći dionički fond u Hrvatskoj koji je krajem siječnja upravljao imovinom od oko 130 milijuna eura. Međutim, daleko je to od veličine dioničkih fondova u nama usporedivim zemljama. Primjerice, kolege iz Eurizona u Slovačkoj upravljaju dioničkim fondom koji ima otprilike milijardu eura imovine. Pritom treba napomenuti da je domaće tržište kapitala mnogo razvijenije od slovačkog.
Hrvatsko tržište još je uvijek, unatoč velikom rastu, jako malo. Dijelom je to tako i zbog financijske krize 2008. Dio klijenata još se uvijek, čini se, nije oslobodio straha od ulaganja u tržište kapitala jer još uvijek znaju pitati hoće li se takva kriza ponoviti. Tome su, također, doprinijela i neke kasnije krize. No te 2008. situacija po pitanju ulaganja u tržište kapitala bila je mnogo drugačija od današnje. Tada su građani prvenstveno, odnosno gotovo u potpunosti ulagali u domaće kompanije, što je iznimno važno, no nije se ulagalo na svjetskim tržištima, a znamo koliko je važna diverzifikacija. Zato je pad i bio tako veliki i toga se građani još uvijek živo sjećaju. Tada, kao i danas, mnogo bolje prolaze oni koji ulažu, uz domaće, i na svjetskim tržištima.
Koliko Eurizon Asset Management Croatia ima ulagatelja?
Imali smo oko 90 tisuća ulagatelja koji su na kraju prošle godine ulagali u naše fondove.
Prošle smo godine imali i više izdavanja državnih obveznica i trezoraca, što vam je konkurencija, no to nije utjecalo na poslovanje investicijskih fondova. Dapače. Kako to?
Točno, državne obveznice i trezorci su nam jedna vrsta konkurencije za dio fondova kojima upravljamo, prvenstveno obvezničkih i donekle novčanih. No, sigurno nam nisu konkurencija za dioničke ili mješovite fondove. Međutim, vidjeli smo da ta izdanja jako pozitivno djeluju na građane i na njihovu financijsku pismenost. Naši distributeri tome najbolje svjedoče jer im je sada mnogo lakše objasniti građanima što su naši obveznički fondovi. Kada se sve zbroji to je jedna vrlo pozitivna stvar, kako za gospodarstvo i građane tako i za društva koja upravljaju investicijskim fondovima. Država je tim potezom napravila važan marketing koji nitko ne može platiti.
Jeste li zadovoljni prijedlogom Strateškog okvira za razvoj tržišta kapitala koji je Ministarstvo financija nedavno predstavilo?
Udruženje investicijskih fondova HGK aktivno je sudjelovalo u pisanju Strateškog okvira koji se trenutačno nalazi u javnom savjetovanju. Smatram da je to dobar prvi korak u zajedničkom promišljanju daljnjeg razvoja tržišta kapitala u Hrvatskoj. Predloženi Strateški okvir sad je u javnom savjetovanju. Određeni prijedlozi, poput uvođenja investicijskih računa za male ulagatelje, su itekako za pohvaliti. Pozdravljamo i posebno nam je stalo do inicijative kojom se cilja unaprijediti korporativno upravljanje u poduzećima.
Naravno da bi bilo bolje da imamo više prilika za ulaganja na domaćem tržištu kapitala i da ono bude snažnije. Pozdravljamo svaku inicijalnu javnu ponudu na domaćem tržištu i svako takvo izdanje posebno razmatramo. Što se tiče smjera koji se odnosi na razvoj novih investicijskih instrumenta i načina financiranja mi to već i provodimo u praksi. Eurizon je jedno od najinovativnijih društva za upravljanje. Dobar primjer su naši fondovi s dospijećem, njih ukupno deset, koje smo uveli u trenutku velikog pada obvezničkih fondova zbog politike centralnih banaka te niskih kamatnih stopa u bankama.
Njihov ciklus upravo završava te smatram da smo u datom trenutku, što je vrijeme i pokazalo, tržištu ponudili vrlo dobar proizvod kojim smo građanima ponudili određenu zaštitu kapitala. Ukupni prinos na kraju razdoblja ulaganja prvog takvog fonda koji je ovih dana dospio, Eurizon HR Target 2025 III primjerice, ostvario je za sve vrijeme svog trajanja prinos od 4,72 posto, a prospektom Fonda bio je naznačen ciljani prinos od 1,36 do 1,40 posto.
Osim što su vam, djelomično, konkurencija državna izdanja obveznica i trezoraca, konkurencija su vam i kriptovalute. Kako gledate na kriptovalute?
Poznato je da su ulaganja u kriptovalute popularnija među mlađom populacijom, no ne isključujem da i stariji ulažu. Zanimljivo je da je u Hrvatskoj prosječna dob ulagatelja, barem u našem društvu, a vjerujem da je tako općenito na tržištu, kasne 50-e. Neki od njih, koliko mi je privatno poznato, ulažu u kriptovalute, no u manjoj mjeri. Moram napomenuti i da je tržište kriptovaluta iznimno nepredvidljivo.
Ulažu li građani malo u investicijski fondove zato što će radije uložiti u nekretnine?
U nekretnine ulažu imućniji investitori. Neki hrvatski ulagači smatraju da one mogu samo rasti što nije točno, kao što to nije točno niti za tržište kapitala ili za bilo koju imovinsku klasu. S druge strane manjim je ulagačima teško kupiti nekretninu. U tom dijelu nam nekretnine nisu konkurencija, upravo suprotno. U fondove građani mogu ulagati već od 100, odnosno 25 eura ako ulaže putem trajnog naloga.
Eurizon Asset Management Croatia planira na hrvatsko tržište uvesti fondove izložene globalnim nekretninskim te infrastrukturnim dioničkim tržištima kojima upravlja Eurizonovo društvo u Luksemburgu.
Očigledno je da nekretnine građani smatraju sigurnijim ulaganjima od tržišta kapitala. Jesu li u pravu?
Analize pokazuju da je na dugi rok isplativije ulagati u dionice. Dokazuje to, primjerice rad “Stocks for the Long Run”, uglednog američkog profesora ekonomije Jeremy Siegela iz poslovne škole Wharton Sveučilišta u Pennsylvaniji, ili više radova i istraživanja jednako uglednog američkog profesora ekonomije Rogera G. Ibbotsona sa Sveučilišta Yale. Dodatno, vrijednosne papire, a naročito investicijske fondove je puno lakše unovčiti.
Moram napomenuti da nisam protiv ulaganja u nekretnine. Naprotiv. Smatram da diverzifikacija nije nužna samo unutar investicijskih fondova, već općenito. Štednju bi trebalo rasporediti na više imovinskih klasa, a koje uključuju ulaganja u zlato, umjetnine i slično, prema osobnim preferencijama i mogućnostima i uvijek po mogućnosti u omjerima prema savjetu dobrog stručnjaka.
Većina imovine u Hrvatskoj i dalje je u obvezničkim fondovima, a u Europi u dioničkim. Hrvati ulažu prilično konzervativno i malo kada je riječ o investicijskim fondovima. Određene statistike pokazuju da kućanstva na razini EU-a 44 posto svoje financijske imovine drže u bankama kao depozite, a u Hrvatskoj 61 posto. Istovremeno na razini EU-a kućanstva u investicijske fondove ulažu više od 10 posto financijske imovine, a u Hrvatskoj manje od 5 posto. Vidite li promjene po tom pitanju?
Ulazeći u samu strukturu ulaganja po vrsti fonda, stanje se polako mijenja. Primjerice, 2012. u obvezničkim fondovima je bilo 63 posto imovine da bi taj postotak pao na 26 posto krajem 2024., za što je bilo više razloga. Doduše, struktura imovine se najviše mijenja u koristi novčanih fondova, a mnogo manje, nažalost, u korist dioničkih. Oni doduše rastu. Imovina dioničkih fondova narasla je s 262 milijuna eura krajem 2022. na 521 milijun krajem prošle godine. Međutim, u ukupnoj strukturi imovine UCITS investicijskih fondova u Hrvatskoj oni čine tek 16 posto. Kao što sam već spomenuo i lani su ulagači investirali i u tzv. fondove s dospijećem koji su isto vrlo konzervativni.
Zašto su novčani fondovi tako popularni?
Popularnosti novčanih fondova najviše je pridonijela njihova jednostavnost za ulagače koja omogućuje ulazak i izlazak iz fonda u bilo kojem trenutku te njihova visoka konzervativnost. Što se tiče investicijskih društva oni su, s druge strane, iznimno složeni za upravljanje zbog vrlo stroge regulative. Dodatna pogodnost ulagačima je i porezna politika koja one koji ostaju u fondu duže od dvije godine oslobađa plaćanja poreza od 12 posto, dok će banka to naplatiti automatski po isteku oročenja.
Istovremeno, Eurizonov novčani fond HR Cash lani je imao neto prinos od 3 posto, što je bilo posebno zanimljivo kada se stavilo u odnos s depozitima u bankama. Krajem prošle godine 80 posto imovine HR Casha bilo je uloženo u depozite prvoklasnih banaka, a samo 20 posto u trezorske zapise i to uglavnom one s kratkim dospijećem. Pristup Eurizona kao institucionalnog investitora višim kamatnim stopama od onih koje imaju građani ponudili smo, dakle, građanima.
Jeste li zadovoljni kako se razvijaju stvari na tržištu kapitala, odnosno ulaganja u investicijske fondove u Hrvatskoj?
Zadovoljni smo posebno što se tiče poslovanja u 2023. i u prošloj godini. Međutim, ima još jako puno prostora za rast, što i brojevi pokazuju. Dokazuju to i usporedbe s nama sličnim zemljama da ne govorim o drugim zemljama Europske unije ili o SAD-u. Međutim, na promociji ulaganja u investicijski fondove trebamo raditi svi zajedno, kao i na financijskoj pismenosti koja, prema podacima HANFA-e i HNB-a, raste posljednjih godina.
I mi sa svoje strane ulažemo u financijsku pismenost te npr. svaki kvartal objavljujemo Eurizonov kutak u kojem dajemo pregled tržišta i očekivanja te dajemo općenite savjete kako ulagati. Također, u travnju, u tjednu investicijskih fondova, održat ćemo predavanja na fakultetima i školama. Međutim, smatram da bi mogli i trebali, svi zajedno, više raditi na promociji ulaganja u investicijske fondove.
Kako na industriju upravljanja investicijskih fondova utječe razvoj tehnologije, točnije umjetna inteligencija? Koristite li vi u poslovanje neke od algoritama AI-a?
Naša matična kompanija Eurizon Capital upravo provodi neke projekata umjetne inteligencije. Bez toga se danas više jednostavno ne može jer je AI tu. Procjenjujemo, između ostalog, AI projekte kao pomoć kod usluga upravljanja imovinom. No, na kraju rad AI-a uvijek još provjeri odgovoran stručnjak.
Je li umjetna inteligencija prijetnja poslovanju investicijskim fondovima?
Umjetna inteligencija će se, smatram, koristiti za zadatke koji pomažu čovjeku i zamjenjuju ga u, sve manje, rutinskim zadacima. Međutim, najkompliciranije poslove, naročito one koji se tiču investicijskog savjetovanja, interpretacije podataka te u donošenju konačnih odluka i dalje će obavljati čovjek. No u svemu tomu čovjek će imati jako veliku pomoć umjetne inteligencije.
Prijeti li AI zanimanju brokera s obzirom na to da se pojavljuju aplikacije koje omogućuju investiranje bez posrednika?
Aplikacije koje brokerima predstavljaju sve veću konkurenciju istovremeno potiču industriju na sve veću inovativnost. Također, društvima za upravljanje nisu konkurencija samo druga društva za upravljanje investicijskim fondovima već i brojni fintechovi koji nastaju. Nakon što početno ulože puno u razvoj vrlo jednostavno ulaze na nova tržišta, posebno ona na kojima je regulativa slična. Pritom je njihov trošak ljudi minimalan. Oni nam stoga predstavljaju veću konkurenciju od drugih investicijskih kuća. Tim trendovima se moramo prilagoditi, a to i radimo ulaganjima i razvojem digitalnih platformi.
Kakav pristup ulaganju biste preporučili investitorima na tržištu kapitala?
Bitno je ulagati povremeno, prema mogućnostima. Nitko, naime, ne može znati kako će se stvari razvijati na tržištu u svakom trenutku, čak ni Warren Buffett, da dam primjer velikog ulagača za kojeg zna jako puno ljudi. Važno je stoga diverzificirati portfelj. Važno je i ulaganju pristupiti što je moguće više “akademski”, odnosno u ulaganje uključiti što je moguće više procjena prije ulaganja. Naš distributer PBZ ima jako dobar i sofisticiran sustav za procjenu primjerenosti i cilj je dati adekvatan investicijski savjet svakom pojedincu.
Eurizon, uz lokalne fondove, kojih je 24 pod upravljanjem, je i informacijski agent, a PBZ je distributer Luksemburških fondova. To su fondovi koje proizvodi naše sestrinsko društvo Eurizon Capital S.A. Luksemburg koje u ponudi ima mnogo fondova, a njih 21 imamo i u našoj ponudi u Hrvatskoj kao informacijski agent. Naši ulagači stoga mogu ulagati i u te fondove, od kojih su neki vrlo specijalistički. To je naročito bitno za klijente privatnog bankarstva, odnosno najimućnije hrvatske građane.
