Prvenstveno zbog značajnog rasta isplaćenih dividendi posljednjih nekoliko godina, građani i tvrtke su u državni proračun prošle godine uplatili 1,18 milijardi kuna od poreza na dohodak od kapitala, što je impresivnih 74 posto više nego 2016. godine.

Istovremeno, trend pada kamatnih stopa prelio se i na porezne prihode po toj osnovi, pa je lani porez i prirez po osnovi dohotka kamata na štednju državnoj riznici donio tek 127,3 milijuna kuna, odnosno 67 posto manje nego prije samo tri godine. Kako se bliži rok za prijavu poreza, podaci koje je Poslovni dnevnik dobio od Porezne uprave odnose se na ukupan porez i prirez na dohodak od kapitala, neovisno o kojoj osnovi dohotka od kapitala se radi.

Drugim riječima, podatak od 1,2 milijarde kuna odnosi se i na porez na dividende, zatim dobit ostvarenu od razlike u prodajnoj i kupovnoj cijeni dionica ili od ulaganja u investicijske fondove, ali i od prodaje udjela u tvrtkama.

Kako su pojasnili poreznici, Naputkom o načinu uplaćivanja prihoda proračuna propisano je kako se porez i prirez na dohodak s osnove dohotka od kapitala uplaćuje na istu vrstu prihoda, pa stoga nisu u mogućnosti dostaviti naplaćene prihode isključivo s osnove primitka od dividendi ili kapitalnih dobitaka.

S obzirom na dubinu uvida Porezne uprave u prihode građana, teško je vjerovati da ne postoje razdvojeni podaci o prihodima od oporezivanja dividendi i poreza na kapitalnu dobit, ističe u neslužbenom razgovoru investicijska zajednica.

Ipak, i ovaj zbirni podatak pokazuje kako porez od kapitala sudjeluje s manje od 10 posto u ukupnom porezu na dobit. Kako stoji u prezentaciji proračuna, Ministarstvo financija za prošlu je godinu predviđalo rast poreza na dobit za šest posto, na 8,8 milijardi kuna.

Financijaši smatraju da u prihodima od kapitala lavovski dio čini porez na dividende. Uveden je prije 10 godina, a jedna od njegovih značajki jest oslobađanje od naplate na dobit akumuliranu prije 2000. godine. Valja naglasiti kako su gotovo sve viđenije kompanije na Zagrebačkoj burzi u tom razdoblju povećavale dividende, a primjerice samo kod burzovne turističke perjanice Valamara radi se o povećanju od 50 do 60 milijuna kuna u oporezivom dijelu.

Što se tiče najkontroverznijeg dijela ovog poreznog trolista, a to je porez od 12% na dobit ostvarenu trgovanjem dionicama – ako se prodaju unutar tri godine od kupnje – financijska zajednica neslužbeno procjenjuje da država godišnje po toj osnovi ubere minornih 50-ak milijuna kuna.

Zagrebačka burza takvim podatkom ne raspolaže, a predsjednica Uprave Ivana Gažić ističe da je ZSE sudjelovao u javnoj raspravi prije uvođenja poreza na kapitalnu dobit: “Kontinuirano vodimo dijalog sa svim dionicima tržišta kapitala s namjerom poboljšanja uvjeta za sve sudionike tržišta. Vjerujemo da je uvođenje poreza na kapitalnu dobit u prvim momentima obeshrabrilo dio ulagatelja te dovelo do smanjenja dnevnog broja transakcija s obzirom na to da su ‘daily traderi’ zasigurno bili najviše pogođeni tim porezom.

“Za ilustraciju, dionički promet je 2015. iznosio 2,39 milijardi kuna, a godinu kasnije 1,9 milijardi kuna.Sam porez te njegova stopa nisu problematični elementi, dodaje Gažić.

“Ono što smo smatrali najproblematičnijim bio je način prijave tog poreza te smo s drugim sudionicima tržišta apelirali na pojednostavljivanje procesa. Svojedobno smo predlagali da SKDD provodi obračun poreza za ulagatelje, što je u svijetu uobičajeno, jer vjerujemo da bi to u velikoj mjeri rasteretilo ulagatelje”, kaže Gažić.

Dodaje da su u konačnici izvršene određene izmjene zakona, način obračuna poreza je ponešto pojednostavljen, no ne dovoljno. U Ministarstvu financija neslužbeno doznajemo kako se unutar godine dana porezna pravila zasigurno neće mijenjati. Međutim, pozivaju sve zainteresirane da im predstave prijedlog dodatnog poboljšanja načina obračuna o čemu bi se u budućnosti moglo razgovarati. U Ministarstvu smatraju kako porez nije problem za tržište kapitala koje poticaj treba tražiti u velikim uvrštenjima kompanija.

Međutim, investitorska zajednica, također neslužbeno, ocjenjuje kako bi poticaj tržištu trebalo tražiti u poreznoj politici, ali bi ju, vele, trebalo staviti u kontekst obnove povjerenja u tržište narušenog aferom Agrokor. Financijaši tako predlažu da se kompanijama koje odluče prijeći u najvišu kotaciju ZSE, Prime Market, i time prihvate najviše standarde izvještavanja investitora, u određenom roku smanji porez na isplaćene dividende.

Posebna priča je porez na dohodak od kamata na štednju. Još 2016. ta je stavka donosila proračunu 385 milijuna kuna, a lani tek 127,3 milijuna. Unatoč poreznim škarama, u bankama je krajem prosinca “ležalo” 194,9 milijardi kuna štednih i oročenih depozita, tek 0,9 posto manje nego godinu ranije. Financijski savjetnik Vjeko Peretić, vlasnik Pro grupe, ističe da smo svjedoci svojevrsnog paradoksa, jer statistike govore da ukupna štednja nikad nije bila veća u vrijeme nikad manjih kamata, koje su još i oporezive.

“Matematika govori da je konstantnom padu prihoda od tog poreza ‘kumovao’ najviše drastičan pad kamata. Banke nikad likvidnije, novac jeftin, ali za građane u Hrvatskoj, bez razvijenog tržišta kapitala i općenito bez tradicije i iskustva ulaganja u išta osim nekretnina i klasičnih oročenja, alternativa i nema puno. Zato i uvođenje poreza na štednju nije imalo osjetni utjecaj na smanjenje volumena štednje”, ocjenjuje Peretić. On smatra da ne treba postaviti pitanje ukidanja ili smanjenja poreza na štednju.

“Osim države, i nezasitne jedinice lokalne samouprave od njega dobivaju svoj mali dio, a država, iako taj porez nije značajan izvor punjenja proračuna, ne bi ništa postigla njegovim ukidanjem ili smanjenjem osim zbrke. Puno više bi postigli hrabrijim ukupnim poreznim rasterećenjem”, mišljenja je Peretić.