Nepuna dva mjeseca od posljednje aukcije trezorskih zapisa Ministarstvo financija za danas je investitorima najavilo ponudu upisa novih jer ovaj tjedan dospijeva razmjerno velik iznos jednogodišnjih i polugodišnjih trezoraca iz 2022.

Prema pozivu, planirana veličina aukcije je ukupno 200 milijuna eura; 150 milijuna na rok od godinu dana, a 50 na pola godine.

Te planske veličine, uz ostalo, sugeriraju ono o čemu se već duže vrijeme govori, a to je da s punjenjem proračuna državi ide dobro i da je proračunsko stanje i uz izdašne pakete mjera za ublažavanja inflatornih učinaka i rasta cijena energenata zapravo solidno.

Komotna pozicija
Državi, naime, ovaj tjedan na naplatu stiže gotovo 270 milijuna eura TZ-a ili 70 milijuna više od iznosa koji se, prema istaknutom planu, namjerava refinancirati kroz ovotjednu aukciju. Ostane li se na najavljenom u pozivu investitorima stanje duga po trezorcima ovaj će se tjedan smanjiti s 2,57 na 2,50 milijardi eura.

Hoće li biti tako ili će se na kraju prihvatiti veći upis, ovisit će ponajprije o ponuđenim cijenama. Uz relativno komfornu situaciju državne blagajne u Katančićevoj imaju više manevarskog prostora u pogledu odbijanja ponuda s (naj)višim traženim prinosima. To su demonstrirali na praktično sve četiri ovogodišnje aukcije.

Primjerice, na posljednjoj su od pristiglih 214 milijuna eura vrijednosti ponuda prihvatili samo 38,5 milijuna, što je iznos koji su mogli plasirati uz kamatnu stopu od 2,70 posto, dok je vagani prosjek svih ponuda bio na 3,18, a najviše su sezale do 3,75 posto. Indikativno je pritom da su na ovogodišnjim aukcijama banke participirale veoma malo.

Kratkoročno financiranje države putem trezorskih zapisa danas je svakako osjetno skuplje nego donedavno. Još u zadnjem lanjskom kvartalu prinosi pri izdavanju trezoraca više su odražavali činjenicu velikih dnevnih viškova likvidnosti u sustavu, a mnogo manje ili jedva ECB-ov ciklus podizanja referentnih kamata započet u lanjskom srpnju. Prelaskom na euro, čime je i HNB postao dio Eurosustava, i ECB-ovi se kamatnjaci mnogo bolje preslikavaju na tražene prinose trezoraca.

Uzlazne stope
Kako se u odnosu na vrijeme održavanja posljednje aukcije u međuvremenu dogodio još jedan korak podizanja kamata ECB-a, kojim je tzv. depozitna stopa porasla na tri posto, izgledno je da će današnja aukcija rezultirati i nešto višom kamatom nego na aukciji u veljači (2,70% na zapise roka 364 dana i 2,20 % na pola godine). Usporedbe radi, na dospijevajuće zapise iz travnja i listopada prošle godine kamatna stopa koju je država platila investitorima bila je 0,10 i 0,20 posto.

Već za dva tjedna slične će se usporedbe moći povući i pri novoj rundi refinanciranja “megatrezorca” vrijednog više od milijardu eura (1,035 mlrd. eura). Prilikom prošle runde, u svibnju prošle godine, investitori su se zadovoljili s 0,10 posto prinosa, a sad će zasigurno tražiti oko tri posto.

Iz današnje perspektive, pak, dalekom se prošlošću čini pretprošlo refinanciranje tog FX trezorca (u svibnju 2021.), kad je država tih milijardu eura duga “zanovila” uz negativnu kamatnu stopu (-0,05%).