Porezna reforma obuhvatit će one za koje se zna. A što je s onima za koje se ne zna?

Poreznici su u prošloj godini otkrili 2.000 kratkoročnih iznajmljivača koji nisu prijavljeni u porezni sustav.

Kako? Povezivanjem porezne uprave s online platformama za kratkoročno iznajmljivanje, zahvaljujući direktivi DAC7, piše Bloomberg Adria.

Prekogranična dimenzija usluga koje se nude uporabom online platformi stvorila je složeno okružje koje može biti izazov za provedbu poreznih pravila i osiguravanje ispunjavanja poreznih obveza. Vrijednosti neprijavljenog dohotka su znatne, a porezne uprave država članica Unije nisu imale dovoljno informacija za točnu procjenu i kontrolu bruto dohotka ostvarenog u njihovoj zemlji od komercijalnih aktivnosti koje se obavljaju uz posredovanje digitalnih platformi.

Zato je EU donio Direktivu o administrativnoj suradnji u području poreza, skraćeno DAC7. Iako je uvedena 1. siječnja 2023. godine, prema riječima ravnateljice Porezne uprave Marijane Vuraić-Kudeljan, direktiva će u svom punom obimu profunkcionirati tek od 1. siječnja 2025. godine.

Nitko nije imun na reformu

U DAC7 stoji da će “radi sprječavanja porezne prijevare, utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza, platforme izvještavati o komercijalnim aktivnostima koje uključuju najam nekretnina, osobne usluge, prodaju robe i najam bilo kojeg načina prijevoza”. Sad više nitko neće umači poreznim škarama.

Za našu, turistički orijentiranu državu, najbitniji je dio o najmu nekretnine, točnije online platformama koje sada moraju poreznoj slati sve podatke o njihovim klijentima, dakle onima koji preko platforme nude svoje nekretnine u kratkoročni najam.

Porezna uprava je u 2023. tražila podatke od Bookinga i dobili su manje od 30 tisuća podataka.

“Prema 19 tisuća poreznih obveznika smo pokrenuli određene aktivnosti, 30 posto njih nije ispunjavalo zakonsku obvezu obračuna PDV-a na uslugu provizije koje im zaračunavaju platforme, a četiri posto ih je prošlo prag za upisivanje u sustav PDV-a”, objasnila je šefica Porezne.

13 platformi iz Hrvatske

U ovoj su godini dobili oko 50 tisuća podatka sa 111 platformi, od svih država članica uključujući 13 platformi iz Hrvatske. Podatke su analizirali i u 20 posto podataka primijetili neke nelogičnosti, što su spustili na teren na postupanje.

“I u oko dvije tisuće podataka mislimo da smo pronašli neregistriranu djelatnost – i to smo dali Državnom inspektoratu na daljnje postupanje. Sada Porezne uprave zovu porezne obveznike i usklađuju te podatke koje smo dobili”, objasnila je Vuraić-Kudeljan.

Dodaje kako se razmjena podataka odnosi na sve vlasnike nekretnina u Hrvatskoj, bez obzira jesu li oni domaći ili stranci.

Još se ove godine DAC7 ograničeno provodi. Problem je bio u tome da su sve članice Unije morale identificirati sve platforme na svom području i to je potrajalo.

“Sljedeća je godina godina pune primjene DAC7, što bi značilo da su sve države potpuno identificirale sve platforme i da kreće puna razmjena podataka sa svim što se nalazi na platformi.”