Nakon završenih predsjedničkih izbora u SAD-u, koji su Baracku Obami donijeli još jedan mandat, opet je u žarište došla najveća političko gospodarska/prijetnja stabilnosti te zemlje – tzv. fiskalna litica. Mogući crni scenarij, koji će se dogoditi kada i ako se početkom iduće godine istek poreznih olakšica i gospodarskih potpora "poklopi" s oštrim mjerama štednje, sve je bliži pa financijska tržišta i analitičari strahuju da bi najjače svjetsko gospodarstvo moglo opet potonuti u recesiju. Panika je tim veća jer je neupitno da bi takav razvoj događaja imao ozbiljne posljedice na ostatak svijeta pa se mnogi pribojavaju još jednoga recesijskog vala koji bi i ovoga puta, kao i 2008., mogao krenuti iz Amerike. Na opasnost globalne lančane reakcije već dugo upozorava i Međunarodni monetarni fond (MMF), čija je glavna direktorica Christine Lagarde izjavila: "Ako Kongres ne krene u akciju prije kraja godine, SAD će se u 2013. suočiti s proračunskim grčem teškim 600 milijardi dolara, što je 4% BDP-a, a to bi zemlju opet odvuklo u recesiju. Pogubne posljedice mogao bi osjetiti cijeli svijet."

'Dogovorit će se'
Domaći analitičari kažu da utjecaja događaja u SAD-u ne bi bila pošteđena ni Hrvatska, no oni s kojima smo razgovarali uvjereni su u pozitivan ishod i prevladavanje prijetnje "fiskalne litice". "Neće se ništa značajno dogoditi. Amerika se prije svega financira politički. Sjetite se lanjskog povećanja granice zaduženosti. Republikanci su bili protiv, ali su na kraju pristali jer je to bilo i u njihovu interesu. Tiskat će se dolari koliko god bude trebalo ako je to u interesu SAD-a", komentira Ljubo Jurčić, profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu. "Do kraja godine bit će neizvjesno, ali će se to na kraju ipak riješiti", smatra Zrinka Živković-Matijević iz Raiffeisen banke. Iako i sama kaže da je ponovni ulazak Amerike u recesiju neminovan aktivira li se "fiskalna litica", napominje da je u interesu i demokrata i republikanaca da se situacija riješi. "Likvidnost na američkim tržištima je visoka i prelijeva se na ostala svjetska tržišta, odnosno u vrijednosnice koje se percipiraju rizičnijim poput hrvatskih. Stoga sve što se dogodi u Americi utječe i na Hrvatsku. No do kraja godine ne očekujem veći negativniji utjecaj na hrvatska izdanja iako, uzimajući u obzir razmjerno snažan rast cijena prethodnih tjedana, ne treba isključiti laganu konsolidaciju tržišta", kaže. Dodaje i da će Fed nastaviti s ekspanzivnom politikom i provest će tzv. QE3 mjere što, naglašava, pogoduje i našim inozemnim izdanjima.

Bogatima nema spasa?
Inače, nade u konsenzus kojim bi se spriječio novi recesijski udar najnoviji su signali iz redova američkih političkih rivala. Kako piše Bloomberg, istaknuti dužnosnici demokratske i republikanske stranke vjeruju da će se problem riješiti prije nego postane prekasno. Republikanci su, primjerice, spremni na određena povećanja poreza ako demokrati zauzvrat prihvate neke reforme. Za kompromis je, uvjerava, spreman i sam Obama. Tri dana nakon reizbora izjavio je da je "otvoren za nove ideje", no od jedne točke svojeg plana ne odustaje, a to je povećanje poreza koje će morati plaćati najimućniji. "Želimo li doista smanjiti deficit, moramo kombinirati štednju s prihodima. A to znači uzeti više od najbogatijih", zaključio je.