Vodeće središnje banke u svijetu udružile su se kako bi istražile bi li trebale izdavati kriptovalute uslijed pada gotovinskih transakcija i sve većeg korištenja elektroničkih oblika plaćanja.

Kako navodi Associated Press, u skupini se nalaze Europska središnja banka (ECB), Banka Japana, Banka Kanade, Banka Engleske, zatim švedska Riksbank te švicarska središnja banka.

Razmjena saznanja
Na čelu skupine bit će dva predsjednika, Benoit Couere – nekadašnji dužnosnik ECB-a – te zamjenik guvernera Banke Engleske Jon Cunliffe. U njihovom zajedničkom priopćenju stoji kako će procijeniti potencijalne mogućnosti izdavanja kriptovaluta u njihovim matičnim jurisdikcijama. Preciznije, procjenjivat će tehnička pitanja izdavanja te razmjenjivati saznanja o novim tehnologijama, tumači AP.

  Inače, švedska središnja banka već nekoliko godina razmatra potencijale izdavanja digitalnih valuta i pokrenula je pilot projekt s obzirom na smanjenje korištenja gotovine u toj državi. No, još nije donijela odluka treba li početi izdavati "švedsku" kriptovalutu. Kako tumače stručnjaci, postojeće kriptovalute – poput bitcoina – nisu prikladne kao sredstvo plaćanja roba i usluga zbog snažnih oscilacija vrijednosti. Stoga je Facebook ljetos pokrenuo projekt Libra s ciljem izdavanja istoimene kriptovalute, a koja bi pripadala skupini stabilnih digitalnih valuta.

Libri se u startu pridružilo nekoliko velikih imena globalne financijske industrije. Međutim, nakon negodovanja regulatora koji se pribojavaju potencijalnog golemog rasta moći Facebooka, iz projekta su izašli Visa, Mastercard, PayPal i eBay. Prema mišljenju nekadašnjeg dužnosnika japanske središnje banke, Facebookova libra nagnala je središnje banke na formiranje skupine koja će ispitati izdavanje kriptovaluta. 

Rasplamsao raspravu
Naime, Facebookov je projekt rasplamsao raspravu da li u bliskoj budućnosti države trebaju i dalje imati monopol na izdavanje novca. Kako piše Reuters, Hiromi Yamaoka, bivši direktor odjela plaćanja i sustava poravnanja u Banci Japana, izjavio je da je formiranje skupine šest središnjih banaka znak da se ne radi samo o razmjenjivanju iskustava i znanja, već i o želji da se nešto slično libri drži pod nadzorom.

"Nešto slično libri učinilo bi transakcijske troškove mnogo nižima. Vodeće središnje banke moraju pokazati da i one čine napore u postizanju efikasnijeg poravnanja primjenom digitalne tehnologije", pojasnio je Yamaoka. Među velikim središnjim bankama Narodna banka Kine otišla je najdalje u procesu stvaranja vlastitog digitalnog  novca, iako su detalji još uvijek obavijeni velom tajne.

Banka Japana pokrenula je zajednički istraživački projekt sa ECB-om, ali je objavila da u bliskoj budućnosti ne planira izdavati kriptovalute. Yamaoka smatra da bi formiranje zajedničke skupine moglo ubrzati korištenje blockchain tehnologije u središnjim bankama. Jedan od motiva je i ojačavanje povjerenja u postojeće valute. Iz tog razloga američke Federalne rezerve nisu zainteresirane za kriptovalute s obzirom na važnost dolara.