Dolarov indeks, koji prati kretanje američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošloga tjedna 0,3 posto, na 102,2 boda.

Pritom je tečaj dolara prema europskoj valuti ojačao gotovo 0,1 posto, pa je cijena eura skliznula na 1,1010 dolara.

Dolar je poskupio i prema japanskom jenu, za otprilike 0,1 posto, na 141,85 jena.

Jačanje dolara posljedica je špekulacija da bi američka središnja banka mogla još jednom do kraja godine povećati kamatne stope i zadržati ih na povišenim razinama dulje nego što se očekivalo.

Naime, svi posljednji podaci pokazuju da je američko tržište rada i dalje snažno, što bi moglo podržati daljnji rast potrošnje, a time i povišenu inflaciju. Doduše, rast zapošljavanja je usporio. U srpnju je broj zaposlenih u SAD-u porastao za 187.000, manje od očekivanih 200.000. Uz to, podaci iz prethodnih mjeseci revidirani su na niže.

Međutim, stopa nezaposlenosti skliznula je na 3,5 posto, dok je prosječna satnica porasla za 0,4 posto u odnosu na prethodni mjesec, pa je na godišnjoj razini porasla za 4,4 posto, više nego što se očekivalo.

Thomas Barkin, predsjednik ogranka Feda u Richmondu, kazao je prošloga tjedna da je inflacija i dalje previsoka, premda posljednji podaci pokazuju da cjenovni pritisci popuštaju.

Slična je situacija i u Europi. Zbog toga je prošloga tjedna britanska središnja banka ponovno povećala ključne kamate za 0,25 postotnih bodova, na 5,25 posto, i poručila da još uvijek visoka inflacija znači da bi kamate mogle ostati povišene još neko vrijeme.

Odluka agencije Fitch o smanjenju kreditnog rejtinga SAD-a s najviše razine AAA na AA+ nije osjetnije utjecala na valutno tržište i tečaj dolara.