Na svjetskim valutnim tržištima dolar je prošloga tjedna ojačao nakon povećanja kamata američke središnje banke prvi puta nakon gotovo 10 godina i dodatnog labavljenja monetarne politike u Japanu.

Tečaj eura prema američkoj valuti skliznuo je prošloga tjedna 1,1 posto, na 1,0865 dolara.

Dolar je ojačao i prema japanskoj valuti, za 0,2 posto, na 121,15 jena.

Euro je, pak, oslabio prema 'japancu', za 1 posto, pa mu je cijena skliznula na 131,65 jena.

Kao što se očekivalo, u srijedu je Fed povisio ključne kamatne stope po prvi puta od 2006. godine – za 0,25 postotnih bodova, na 0,25 do 0,50 posto – poručivši da će američko gospodarstvo nastaviti stabilno rasti i iduće godine.

Fed je u priopćenju istaknuo da je došlo do znatnog poboljšanja uvjeta na tržištu rada, jer je stopa nezaposlenosti pala na 5 posto, i da vjeruje da će inflacija u srednjem roku rasti prema ciljanih 2 posto.

Poručio je i kako će u idućoj godini kamate rasti, pa tako čelnici Feda procjenjuju da će na kraju 2016. kamate iznositi 1,375 posto, što znači da bi mogle biti povećane u četiri navrata.

S druge strane, Europska središnja banka (ECB) još će dulje vrijeme, barem do kraja iduće godine, voditi labavu monetarnu politiku. Stoga je euro prošloga tjedna znatno oslabio prema američkoj valuti.

S druge strane, japanska je valuta prema dolaru skliznula znatno manje, premda je japanska središnja banka (BOJ) neočekivano olabavila monetarnu politiku.

"Ne mislim da je mnogo ulagača očekivalo da će BOJ išta poduzimati odmah nakon što je nove poteze ovoga tjedna objavio Fed, pa je vremenski trenutak objave paketa mjera bio svojevrsno iznenađenje. No, kada se bolje pogleda sadržaj toga paketa, može se vidjeti da je riječ o tek blagoj prilagodbi BOJ-ove politike", kazala je Ayako Sera, viša ekonomistica u Sumitomo Mitsui Trustu.

U fokusu su sada robna tržišta, kažu analitičari, uključujući američko tržište nafte na kojemu je cijena barela prošloga tjedna potonula oko 2,5 posto zbog snažnog dolara i prekomjerne ponude. Aprecijacija dolara također je pritisnula cijene bazičnih i plemenitih kovina.

"Sada kada je povećanje kamata u SAD-u iza nas, u fokusu su robna tržišta. Pad cijena roba i njegove negativne posljedice na tržišta u nastajanju i valute, čije je kretanje u uskoj korelaciji s kretanjem cijena sirovina, mogli bi rezultirati većim zazorom ulagača prema riziku i okrenuti ih valutama-utočištima poput jena", kazao je Junichi Ishikawa, analitičar u tvrtki IG Securities.