Očekivanja na početku godine da će 2019. započeti trend klizanja vrijednosti američkog dolara za sada se ne ostvaruju, na iznenađenje valutnih analitičara.

Na krilima povećanja kamatnih stopa središnje banke Fed, dolar je 2018. ubilježio 4,4 posto rasta čime je prošla godina najbolja za američku valutu od 2015. godine. 

Pri kraju ciklusa 
Međutim, krajem prošle i početkom godine valutno se tržište počelo kladiti da će dolar oslabiti s najviših razina u 18 mjeseci uslijed znakova da je Fed pri kraju svog trogodišnjeg ciklusa zaoštravanja monetarne politike. S druge strane, od većine značajnih središnjih banaka, od Europe do Australije, očekivalo se da će 2019. početi podizati kamatne stope. No, nakon pada u prosincu i siječnju, dolar se počeo oporavljati te je za veljaču ostvario rast vrijednosti od jedan posto.

Prema nekim valutama, poput australskog dolara, ojačao je i dva posto. Razlog je, kako piše Reuters, što se ekonomski zamah pogoršao širom svijeta te je primorao monetarne vlasti na odgodu ili dodatno omekšavanje svoje politike. "Otpornost dolara ove je godine za neke iznenađenje", ističe analitičar BlackRocka Richard Turnill. "Istovjetni faktori koji primoravaju Fed na pauzu – usporavanje globalnog rasta i zaoštravanje financijskih uvjeta – primoravaju ostale središnje banke na ublaženiji stav", dodaje Turnill.

Posljednji objavljeni zapisnik sa sjednice Feda sugerira kako je Fed skloniji daljnjem zaoštravanju monetarne politike nego što to tržište ocjenjuje. S druge strane, u slučaju Europske središnje banke (ECB) očekivanja da će ove godine započeti s povećanjem kamatnih stopa znatno su smanjena. Štoviše, mnogi očekuju da je ECB sada bliži novoj rundi novčanih poticaja. Na novo ubrizgavanje novca u financijski sustav spremna je i Banka Japana, dok su središnje banke Australije i Švedske najavile da će opet razmisliti o planiranom povećanju kamatnih stopa.

Dodatna prilagodba
Glavni valutni analitičar JP Morgan Asset Managementa Roger Hallam ističe kako tržište očekuje da euro ove godine ojača sa sadašnji 1,13 dolara na 1,20 dolara. Međutim, usporavanje trgovine te pokazatelji da se američka ekonomija nešto bolje "drži" od ostalih konkurentskih država mogu naštetiti europskoj valuti, dodaje Hallam. Prema njegovu mišljenju, ključno je što se tržište mora dodatno prilagoditi ublaženijem stavu ECB-a.

Dolar je u ponedjeljak blago oslabio prema košarici valuta na međunarodnim tržištima jer su investitori bili skloniji riziku nakon što je američki predsjednik Donald Trump potvrdio da će odgoditi povećanje carina na uvoz iz Kine. U takvom je ozračju dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema drugih šest najznačajnijih svjetskih valuta, skliznuo blagih 0,1 posto, na 96,423 boda.

Cijena eura pritom je ojačala 0,1 posto, na 1,1347 dolara, dok je tečaj jena prema dolaru ostao više-manje nepromijenjen u usporedbi sa zatvaranjem tržišta u petak, na 110,64 jena za dolar. Valutni analitičar u banci Barclays Shinichiro Kadota smatra da će se se fokus tržišta sada ponovno usmjeriti na globalne ekonomske fundamente.