Dok poslovne zgrade zjape prazne, bankama sve veći rizici naplate

Autor: Poslovni dnevnik , 13. ožujak 2024. u 13:27
Oko četvrtine hipotekarnih zajmova za uredske nekretnine dospijeva na naplatu ove godine/SHUTTERSTOCK

Stope praznih američkih ureda dosegle 13,5 posto prošle godine.

Popularnost rada od kuće ispraznila je urede u Sjedinjenim Američkim Državama što zabrinjava, jer vrijednost poslovnih zgrada pada i vlasnici riskiraju gubitke što je posebno teško onima s kreditima za nekretnine koje pritišću banke, osobito manje.

“Bit će problema za banke, ali ne za velike”, rekao je predsjednik Federalnih rezervi Jerome Powell.

U gradovima poput San Francisca, Washingtona i New Yorka uredi u poslovnim zgradama su poluprazni, s upola manje ljudi nego prije pandemije, s time da se službenici koji pripadaju srednjoj klasi nerado vraćaju u urede i svakodnevnom putovanju na posao.

Stope praznih ureda u cijeloj zemlji dospjele su s 9,5 posto u 2019. na 13,5 posto u 2023. godini, a prema izvješću rejting agencije Fitch očekuje se rast do 16,6 posto. “U mnogim središtima gradova uredske četvrti su slabo popunjene”, rekao je Powell u Kongresu.

Manjak uredskog prostora u RH

Hrvatska nema problem praznih ureda, svega ih je dva do tri posto, kaže Dubravko Ranilović iz HGK.

Izgubljena vrijednost
Promjena u obrascima rada prouzročila je gubitak trećine vrijednosti sektora komercijalnih nekretnina, što bi moglo imati širi učinak. Prema podacima Udruge hipotekarnih bankara, od 674 milijardi eura hipotekarnih kredita za uredske nekretnine, 206 milijardi dolara, otprilike četvrtina, dospijeva na naplatu ove godine. To dolazi u trenutku kada su kamatne stope najviše u posljednjih 20 godina.

To upućuje da će se zajmovi morati refinancirati i to u nekim gradovima gdje su stope slobodnih prostora visoke. U SAD-u je pravilo da se komercijalni zajmovi ponovno pregovaraju svakih tri do pet godina. Ekonomska analitičarka Lael Brainard očekuje teško razdoblje, ali ne i “šire implikacije na financijski sustav” zbog krize poslovnog nekretninskog sektora.

Mirovinski fondovi ili osiguravajuća društva, između ostalih, također bi mogli biti pogođeni, ako imaju komercijalne zgrade u svojim portfeljima. Takvi ulagači mogu biti još ranjiviji jer ne podliježu istim regulatornim zahtjevima kao banke.

14

eura stoji zakup kvadratnog metra poslovnog prostora u RH

Domino efekt
Guverner Powell tvrdi da središnja banka prati stanje s bankama koje se suočavaju s tim rizikom. “Ako se nekretnine prodaju za manje nego što financijske institucije predviđaju, to bi moglo pokrenuti domino efekt koji će natjerati banke da preispitaju potencijalne gubitke i potrebe za rezervacijama”, objasnio je glavni američki ekonomist u Oxford Economicsu.

Zbog pogoršanja portfelja kredita za nekretnine Michelle Bowman iz FED-a upozorila je prošlog mjeseca na širu sliku u kojoj će problem poslovnih nekretnina i zajmova postati dugoročan “ako se više ljudi ne vrati na posao u urede”.

Predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama Hrvatske gospodarske komore Dubravko Ranilović kaže da je situacija u Hrvatskoj sasvim drugačija i da “nama fali ureda”.

“U Hrvatskoj ne nailazimo na taj problem, imamo svega dva do tri posto slobodnih ureda”, rekao je Ranilović. I dok se u SAD-u suočavaju s rizikom praznih zgrada, u Hrvatskoj je cijena zakupa kvadratnog metra poslovnog prostora u prosjeku 14 eura, iako je raspon cijena od 12 do 16 eura, kaže Ranilović.

Komentirajte prvi

New Report

Close