U srijedu se održava redoviti sastanak odbora američke centralne banke za odlučivanje o monetarnoj politici (FOMC). Većina sudionika na financijskim tržištima očekuje da će na sastanku biti donesena odluka o još jednom podizanju referentnih kamatnih stopa u SAD-u, što će biti sedmo podizanje stopa u posljednje tri godine. To znači da će u Americi vjerojatno uskoro doći i do rasta kamatnih stopa na štednju i kredite.

S druge strane oceana situacija je potpuno drugačija. Europska centralna banka kamatne stope namjerno drži na povijesno niskim razinama, što doprinosi i iznimno niskim kamatnim stopama u Hrvatskoj. Uz malu iznimku 2011. godine, referentne kamatne stope u eurozoni padaju još od 2008. godine, a niske će vjerojatno ostati još godinama. Naime, po komentarima čelnih ljudi Europske centralne banke, prvo podizanje referentnih kamatnih stopa sigurno neće biti ove godine, a dio analitičara se pribojava da neće rasti ni 2019. godine.

Što je uzrok takvoj situaciji?

Najvažniji faktor pri odluci o visini kamatnih stopa je inflacija. Što je viša stopa inflacije, u pravilu su više i kamatne stope, a vrijedi i obratno. Stopa inflacije je pak vezana uz gospodarsku aktivnost. Ako BDP u nekom gospodarstvu snažno raste, u pravilu raste i stopa inflacije. Tu dolazimo do posljedica krize koja je počela prije cijelog desetljeća. U SAD-u je relativno rano došlo do snažnih protumjera protiv krize, na temelju čega je američko gospodarstvo brzo izašlo iz recesije i sada se nalazi u poprilično dobrom stanju. Stopa nezaposlenosti u SAD-u je niskih 3,8%, a BDP raste po stopi od 2,2%. Europa je iznimno nespremno dočekala krizu, godinama se vijećalo treba li i kako pomoći Grčkoj i ostalim zemljama u krizi, a posljedica je visoka stopa nezaposlenosti (8,5%) i niski gospodarski rast (samo 0,4%). Zbog toga je i stopa inflacije u Europi niža, na temelju čega ECB već godinama oklijeva s dizanjem kamatnih stopa.

Što to znači za običnog malog čovjeka?

Za obične građane u EU to znači da će štednja još godinama biti vrlo neisplativ način ulaganja novca. Kamatne stope na oročenu štednju nažalost nisu dovoljne za pokriti stopu inflacije, zbog čega novac na banci gubi vrijednost. Dobra vijest je to da će i kamatne stope na kredite još godinama biti niske.

Što napraviti u sadašnjoj situaciji?

Tradicionalno, na Forex tržištu dolazi do jačanja valute zemlje u kojoj kamatne stope rastu, stoga se dio građana odlučuje na kupnju američkog dolara. No, dolar je u posljednjih nekoliko mjeseci značajno ojačao i sada se vjerojatno ponovno nalazi na precijenjenoj razini.

To znači da nije realno očekivati snažnije jačanje dolara u odnosu na euro i hrvatsku kunu sa sadašnje razine. Na samu najavu skorašnjeg dizanja kamatnih stopa u eurozoni, Britaniji, Japanu i sl. vjerojatno će doći velikog špekulativnog vala kupovanja eura, funte, jena i ostalih valuta, što će dovesti do slabljenja dolara.

Druga kategorija investitora se odlučuje za ulaganje u zlato, koje se kroz povijest dokazalo kao dobra zaštita od inflacije. Cijena će mu značajnije porasti na početku iduće globalne krize, a mnogi smatraju da će zbog toga u idućim godinama biti isplativije od ulaganja u dionice ili investicijske fondove.