Val koronavirusa koji je pogodio Indiju znatno je srezao tamošnju potražnju za zlatom, no analitičari smatraju da to neće donijeti veliki poremećaj na tržište, iako je ta država među najvećim svjetskim potrošačima najplemenitijeg metala.

Prema navodima Bloombergovih upućenih izvora, uvoz zlata u Indiju u svibnju je snažno srezan, na svega 11,3 tona. Za usporedbu, u travnju je uvezeno 70,3 tone.

Oporavak već u lipnju

Ovakvo potonuće rezultat je zatvorenih draguljarnica i ograničenog kretanja stanovništva, što je dovelo do otkazivanja brojnih događanja, pa i vjenčanja koja tradicionalno generiraju veliku potražnju za zlatnim nakitom. Ipak, svibanjski rezultat daleko je bolji nego godinu ranije kada su u Indiji bile uvedene nacionalne mjere “zaključavanja”.

Lanjskoga svibnja uvezeno je tek 1,3 tone zlata. Indijski analitičari očekuju oporavak potražnje već ovoga mjeseca. No, upozoravaju i na snažan ovogodišnji rast cijena zlata, što bi moglo djelomično odbiti kupce od kupnje nakita. Naime, samo u svibnju zlato je u Indiji poskupilo dodatnih 6 posto te mu cijena raste već drugi uzastopni mjesec.

Josip Kokanović, analitičar Banke zlata, podsjeća da je u Indiji tradicija na vjenčanju mladence darivati velikim količinama zlata, a kako se po nekim procjenama godišnje u toj zemlji sklopi preko 10 milijuna brakova, potrebno je mnogo zlata.

“Teška situacija vezana uz koronavirus zasigurno će odgoditi milijune vjenčanja, što će uzrokovati i odgađanje kupnje zlata namijenjenog darivanju. To će definitivno biti faktor koji će utjecati na smanjenje potražnje za zlatom u idućim mjesecima. No, potražnja za nakitom u Indiji je samo jedan od mnogih faktora koji utječu na cijenu plemenitih metala. Neki drugi faktori će ići u prilog rastu cijene zlata”, ocjenjuje Kokanović.

Kako dodaje, jedan od njih jest i povećan interes ulagača u investicijsko zlato u razvijenim zemljama. “Naime, inflacija na Zapadu, a pogotovo u SAD-u, počinje izmicati kontroli. Po zadnjim podacima, cijene su u SAD-u u proteklih godinu dana porasle više od 4 posto, a tako veliki porast se nije dogodio više od 10 godina.

Središnja banka Fed tvrdi da je pojačana inflacija privremena, no pitanje je hoće li uspjeti uvjeriti naciju u to”, ocjenjuje analitičar Banke zlata.

Interes i u Hrvatskoj visok

Kokanović ističe da je čak i u Hrvatskoj interes za ulaganje u zlato trenutačno rekordno visok, a većina kupaca kao glavni razlog kupnje navodi rast inflacije i iznimno niske kamatne stope na štednju.

“Moje osobno mišljenje je da će porast potražnje za zlatnim polugama i zlatnicima u Europi, SAD-u, Australiji, Kanadi i ostalim razvijenim zemljama nadmašiti pad potražnje za zlatnim nakitom u Indiji, što bi trebalo dovesti do nastavka rasta cijene žutog plemenitog metala”, smatra Kokanović.

Do zaključka da bi cijena zlata trebala rasti se može doći i usporedbom kretanja cijene zlata s nekim drugim sirovinama i investicijskim klasama. Naime, cijena zlata izražena u eurima počela je rasti prije nekoliko mjeseci, no još uvijek se nalazi na istoj razini na kojoj je bila početkom godine.

“U međuvremenu su američke dionice u prosjeku porasle 13 posto, cijena bakra je porasla 30 posto, željezne rudače 33 posto, a nafte čak 40 posto. Na temelju svega toga se može zaključiti da je zlato sada relativno jeftino”, kaže Kokanović.

Ističe kako ga ne bi iznenadilo da do kraja godine zlato nadoknadi zaostatak nad ostalim sirovinama i barem na kratko dosegne rekordnu cijenu od 1750 eura po unci.

“Do te razine cijena treba porasti samo 13 posto, što je u ovim turbulentnim vremenima lako ostvariv pomak cijene”, zaključuje Kokanović.

U petak je cijena zlata ojačala malo više od jedan posto dosegnuvši 1894 dolara nakon objave da je u SAD-u prošlog mjeseca otvoreno 559.000 novih radnih mjesta, a ekonomisti su očekivali da je posao našlo 650.000 ljudi. Unatoč tome, zlato je ostvarilo najveći tjedni pad od ožujka.