Bankarski krugovi već mjesecima spekuliraju o jačini udara krize u Agrokoru, a prvo prolazno vrijeme na kvartalu signalizira značajan pad dobiti. Zahvaljujući prvom valu otpisa kredita povezanih s Agrokorom, 26 banka ostvarilo je tek 448 milijuna kuna bruto dobiti u prvom tromjesečju, tri puta manje nego prije godinu dana kad su zadovoljno zbrajale milijardu i pol kuna dobiti prije poreza. Prema HNB-ovim privremenim pokazateljima o poslovanju banaka njih deset nagomilalo je 357,5 milijuna kuna minusa, a udio loših kredita ponovno je krenuo rasti i dosegnuo 13,9 posto u ukupnima.

Najveći gubitak od gotovo 230 milijuna kuna prijavila je Zagrebačka banka, potom Splitska banka oko 58 milijuna kuna i OTP gotovo 56 milijuna kuna minusa. Slijede manji igrači Veneto, Slatinska, Jadranska (u sanaciji), Imex, Tesla, Samoborska i Karlovačka, kojima je i bez potresa na tržištu glavna prepreka njihova veličina. “U operativnom rezultatu prvog kvartala nema iznenađenja, ono je jednako dobro kao i 2016., razlika je u trošku rezervacija kod kojih je prošle godine bila puno povoljnija situacija. One su vezane uz članice sustava Agrokora, a neke banke su već prepoznale povezane rizike, a neke će to tek učiniti”, kaže glavni supervizor HNB-a Damir Odak. Naglašava da “nije nužno da su najgore one s najvećim gubitkom u prvom kvartalu, već da gubitak pokazuje da su bile najopreznije kod rezerviranja”.

Različit pristup

Analitičar Željko Lovrinčević iz Ekonomskog instituta prvi kvartal za banke smatra da “radi o efektu Agrokora, ali i ne samo njega”. Kaže da je iz rezultata vidljivo da su banke postupale različito tim plasmanima, većina ih nije radila nikakve rezervacije za 2016. iako je za to bilo elemenata.

Može očekivati, dodaje, da dio kreditora nastavi s postepenim otpisom po kvartalima dok će se drugi odlučiti na jednokratno rezerviranje.

Odluka kako će tretirati zajmove (ne)posredno povezane s koncernom odražava različite pozicije kreditora po pitanju izloženosti, instrumenata osiguranja (u slučaju regresnih prava po mjenicama dobavljačima ili direktnih kredita). Primjerice, dok je Zaba rezervirala 800 milijuna kuna i potonula u gubitak, njezin najbliži konkurent Privredna banka Zagreb rezervirala je 95 milijuna kuna, i ostvarila 332,8 milijuna kuna bruto dobiti.

Što je Agrokor?

Lovrinčević smatra da rezultati odražavaju i očekivanja o budućnosti restrukturiranja Agrokora jer se iz politike rezerviranja može iščitati da u ovom trenutku banke kalkuliraju s otpisima između 10 i 35 posto.

Viceguverner HNB-a za superviziju Damir Odak dodaje da neke banke računaju i “na više od toga, ali je gotovo sigurno da neće biti 100%”. Odgovor na to pitanje bit će moguće dati kad se pouzdano utvrdi što je to “sve” Agrokor. Najlakše je utvrditi vlasničku i upravljačku povezanost koncerna s tvrtkama koje su banke kreditirale, ali slika gospodarske isprepletenosti o čemu također ovise rezervacije je dinamička kategorija. Za to svi čekaju 10. lipanj i objavu konačne visine dugova. Jednako će tako za otplatu dugova biti važan, ako ne i važniji, i plan restrukturiranja koji će dati odgovor o visini ‘haircuta’.

Poruka HNB-a

“Kod nekih banaka mogu se očekivati promjene u operativnom poslovanju, a radi se o onima koje su imale velik udio profitabilnih poslova s Agrokorom. No, u cjelini bankarski sustav može podnijeti 100 posto otpisa kredita povezanih s koncernom bez da ijedna značajnija domaća banka postane insolventna”, poručio je šef supervizije Damir Odak.