Od prvog dana iduće godine euro će zamijeniti kunu u novčancima, na računima u bankama i spektru ulaganja od investicijskih do mirovinskih fondova, dosad denominiranih u kunama. Ulaskom u eurozonu nestaje tečajni rizik.

Naime, neizvjesnost oko nesklada primanja koja stižu u kunama, i mnogih obaveze koja su često bila izražena u eurima tj. valutnoj klauzuli (od kredita, automobila i stanova) će nestati uvođenja zajedničke.

Jednostavno, razne valute za mnoge investitore će se svesti na tek jednu valutu – euru. Nestanak (najčešće opcije) valutne diverzifikacije predstavlja novu vrstu rizika, zbog čega u InterCapitalu ističu važnost širenja lepeze ulaganja prema američkom dolaru.

Niska razina diverzifikacije

Prema strukturi oročenih depozita iz srpnja, eurski i depoziti s valutnom klauzulom u eurima čine 71 posto štednje građana, u kunskim depozitima je nešto više od 21 posto, a samo 7 posto je u drugim valutama. Nakon ulaska Hrvatske u područje eura gotovo 93 posto cjelokupne domaće štednje bit će u jednoj valuti što ukazuje na nisku razinu diverzifikacije.

Ovogodišnje jačanje dolara skrenulo je fokus investitora na tu valutu, no u InterCapitalu smatraju da bi svi štediše trebali držati dio imovine u drugim valutama – bez obzira na pozitivne ili negativne kratkoročne trendove. Rješenje za kvalitetnu diverzifikaciju, kad su u pitanju valute vide u dolarskim investicijskim fondovima.

U InterCapitalu trenutno imaju oformljena dva investicijska fonda denominirana u dolarima koja čine tek manji dio imovine i pod upravljanjem imaju oko 100 milijuna kuna ulagača. Riječ je o obvezničkom fondu InterCapital Dollar Bond i dioničkom fondu InterCapital Global Technology.

“Dolarski obveznički fond predstavlja investiciju s odličnim omjerom rizika i prinosa. Njegove prednosti u ovim okolnostima su višestruke. Kao prvo, budući da su prinosi na dolarske obveznice viši od onih u eurima, dolarski fond ima i veći potencijal prinosa. S druge strane, očekivana energetska kriza u Europi i mogući gospodarski problemi koje može prouzročiti, samo je dodatno povećala vrijednost dolara u usporedbi sa eurom.

No, bez obzira na trenutačne okolnosti, smatramo da je uvijek potrebno dio imovine držati u drugim valutama kao još jednu dimenziju diverzifikacije”, kaže voditelj distribucijskih kanala InterCapital Asset Managementa Marko Bogdan.

Ističe kako dolarski obveznički fond predstavlja prvu stepenicu ulaganja u investicijske fondove zbog niske razine rizika. “S obzirom na trenutačno relativno visoke prinose na dolarske obveznice, smatramo da je riječ o fondu koji trenutačno ima najbolji omjer što nižeg rizika i potencijalnog prinosa”, kaže Bogdan smatrajući kako su dolarski fondovi primarno najzanimljiviji štedišama koji trenutno dio imovine drže u američkom dolaru.

“Nadamo se da će i šira populacija koja trenutačno štedi u eurima ili kunama prepoznati važnost valutne diverzifikacije te početi koristiti naše dolarske, ali i ostale investicijske fondove”, dodaje.

Povrh obvezničkog, druga mogućnost ulaganja u dolarima je investiranje u dionički fond InterCapital Global Technology koji se nalazi na drugoj strani spektra rizika od obvezničkog fonda. U tom slučaju radi se o dioničkom fondu fokusiranom na investicije u tehnološke kompanije.

“Vjerujemo da dugoročno ima iznimno visok potencijal prinosa, no u kratkom roku mogu se očekivati veliki pomaci”, kaže. Najmanji iznos ulaganja ovisi o vrsti fonda. U dioničke fondove je moguće ulagati već od 100 kuna mjesečno trajnim nalogom, dok je za obvezničke fondove minimalni iznos 300 kuna mjesečno.

Na pitanje zašto bi nekome preporučili ulaganje u dolarski fond, a ne recimo, u nekretnine, životnu štednju ili treći mirovinski stup, u InterCapitalu odgovaraju da svaka investicija ima svoje prednosti i nedostatke te da cilj fondova nije zamijeniti neku drugu investiciju, nego da se fondovi koriste kao alat za ulaganje zajedno s nekretninama, mirovinskim fondovima i slično.

Napominju da generalne prednosti fondova podrazumijevaju profesionalno upravljanje budući da imovinom upravlja tim stručnjaka kojima je posao svakodnevno pratiti situaciju na tržištu i donositi investicijske odluke.

Nezaobilazna je i diverzifikacija – činjenica da kupnjom udjela ulagatelj postaje vlasnikom djelića svakog od desetaka (ili tisuća) vrijednosnica koje fond posjeduje, kao i fleksibilnost zahvaljujući mogućnosti da je kupnja (ili prodaja) udjela moguća u bilo kojem trenutku. I konačno, za iskorak u svijet ulaganja nije potrebna ogromna svota već spomenutih stotinu kuna mjesečno.

Postoji prostor za daljnje jačanje

Iako je svaka prognoza ravna gledanu u staklenu kuglu, dakle potpuno nemoguća, mnogi ekonomisti smatraju da će suigra eura i dolara dugoročno ići na ruku američkoj valuti. Takav stav argumentiraju činjenicom da Europa nema svojih energetskih resursa već naftu i plin mora uvoziti, a s visokim cijenama Stari kontinent dugoročno gubi u konkurentskoj utakmici i, tim gore, uvozi inflaciju koja donosi veće troškove koja zatvara čarobni krug slabljenja eura.

U tim okolnostima povjerenje globalnih investitora u eurozonu moglo bi dodatno blijediti, posebice uzme li se u obzir da će tržišta testirati sposobnost Europske središnje banke da na životu održava (pre)zadužene zemlje juga Europe, što iznova nije dobra vijest za vrijednost eura.

“Većina globalnih analitičara smatra da postoji prostor za daljnje jačanje dolara u odnosu na euro. No, teško je s velikom sigurnošću reći kako će se kretati tečaj u daljoj budućnosti jer, primjerice, jaki dolar poskupljuje izvoz SAD-a, negativno utječe na cijene velikog broja dobara u domaćim valutama (npr. cijena goriva) te otežava fiskalnu situaciju brojnih država u razvoju koje se često zadužuju izdavanjem USD denominiranih obveznica.

Ono što sa sigurnošću možemo reći je da je svakako dobro u svom portfelju imati veću “košaricu” valuta, bez obzira na očekivano jačanje ili slabljenje tečaja”, napominje naš sugovornik.

S obzirom na stezanje monetarne politike u Europi i, daleko snažnije, preko Atlantika na dioničkim i obvezničkim tržištima već neko vrijeme fokus se seli s dionica prema vrijednosnicama s fiksnim prinosom. U InterCapitalu podsjećaju da su tržišta anticipativna, što znači da reagiraju već na očekivanja podizanja stopa pa su uvjereni da je većina budućih podizanja kamatnih stopa već ugrađena u cijene.

Pogotovo se to odnosi na obvezničke strategije. U slučaju daljnjeg jačanja inflacije, što bi uzrokovalo veća podizanja stopa od očekivanih, došlo bi do dodatnih korekcija. “S druge strane, vjerujemo da su recentne korekcije otvorile veliki potencijal za prinose u budućnosti.

Naravno, bit će kompanija, tržišta i sektora koja će u oporavku proći bolje od drugih, no naš posao, kao upravitelja imovinom, je upravo da “raspodjelom” imovine omogućimo što bolji omjer rizika i prinosa za klijente”, kaže Bogdan.

Da nove ulagačke prilike vide u dolarskim fondovima u InterCapitalu potvrđuju i širenjem lepeze fondova. U narednim tjednima pokrenut će mješoviti fond denominiran u dolarima pod nazivom InterCapital Dollar Balanced za koji su već dobili zeleno svjetlo regulatora. Pojašnjavaju da je riječ o klasičnom mješovitom fondu koji kombinira ulaganje u dionice (na razvijenim globalnim tržištima) i obveznice.

Pritom će izloženost dionicama biti najmanje 30 posto, a najviše 70 posto, neto imovine fonda. Ističu da će InterCapital Dollar Balanced odlično nadopuniti postojeću ponudu dolarskih fondova te će klijenti s dolarima, unutar njihove palete fondova, moći pronaći rješenje za ostvarenje svojih financijskih ciljeva.

* Sadržaj omogućio Interkapital