Osnovna karakteristika hrvatskog financijskog sustava od samih je početaka bankocentričnost, no unatoč tome, kroz više od 20 godina svog djelovanja leasing društva uspjela su se pozicionirati kao značajne financijske institucije unutar financijskog sustava Republike Hrvatske, a posebice unutar nebankarskog financijskog sustava.

Od samih početaka leasing društva svojim proizvodima (financijski i operativni leasing) pokazala su se kao važna alternativa bankovnom financiranju, ali ujedno i kao pokretač razvoja određenih djelatnosti. Zakonom o leasingu, koji je stupio na snagu u prosincu 2006., dodatno je uređeno hrvatsko tržište leasinga na način da su uz licenciranje samih leasing društava i članovi uprava morali proći proces licenciranja, odnosno zadovoljiti zakonske kriterije za obnašanje funkcija.

Nadalje, leasing društvima propisani su kapitalni i organizacijski zahtjevi kao jamac stabilnosti poslovanja te je definiran sadržaj ugovora o leasingu, kao i prava i obveze subjekata u poslovima leasinga. Oformljen je i registar objekata leasinga, kojem je prvenstvena svrha sprječavanje prijevara na tržištu leasinga, odnosno sprječavanje višestrukih financiranja objekata leasinga. Uz navedeno, reguliran je i način obavljanja nadzora od strane ovlaštenog nadzornog tijela – Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga.

Sve navedeno doprinijelo je dodatnoj stabilnosti leasing društava i povećanoj zaštiti primatelja leasinga (posebice malih potrošača), osiguralo otpornost leasing društava na krize koje su uslijedile te generalno donijelo veću razinu stabilnosti, sigurnosti i povjerenja u tržište leasinga.

Povijesni razvoj i kretanje tržišta

Dobivanjem nadzornih ovlasti nad leasing društvima Hanfa je 2007. počela s prikupljanjem financijskih i statističkih izvještaja od društava koja su se uskladila sa Zakonom o leasingu. Inicijalno se sa Zakonom o leasingu uskladilo 26 društava. Razdoblje nakon usklađenja poklopilo se s početkom globalne financijske krize, što je rezultiralo manjom aktivnosti leasing društava te posljedično kontinuiranim padom imovine.

Zamah u poslovanju leasing društva ponovo hvataju 2015. godine, kada započinje rast imovine koji se kontinuirano odvija sve do koronakrize 2020. godine. Prema posljednjim podacima kojima Hanfa raspolaže, na dan 30. rujna u portfeljima leasing društava aktivno je ukupno 161.256 ugovora o leasingu (4 posto više nego godinu ranije) ukupne vrijednosti 19,1 milijardu kuna (9,3 % više). Primjećujemo da je vrijednost aktivnih ugovora o leasingu relativno narasla više od rasta broja aktivnih ugovora, a što bi se moglo objasniti kako rastućom inflacijom, tako i donedavnim pandemijskim uvjetima, koji su utjecali na cijene i dostupnost objekata leasinga.

Međutim, još uvijek nisu dosegnuti volumeni financiranja iz pretpandemijske 2019. s obzirom na to da je u prva tri kvartala 2022. vrijednost novozaključenih ugovora o leasingu 2 % manja u odnosu na isto razdoblje 2019. godine. Pojačana aktivnost leasing društava rezultirala je i većom dobiti prije oporezivanja u prva tri kvartala 2022., a koja iznosi gotovo 400 milijuna kuna (7 % više u odnosu na prva tri kvartala 2021. godine).

Gledajući kroz povijest, dominantno mjesto u strukturi aktivnih ugovora o leasingu u bilancama leasing društava od samih početaka zauzimao je financijski leasing. Također, povijesno gledano, najznačajniji udio u broju i vrijednosti aktivnih ugovora činila su osobna i gospodarska vozila, dok se udio broja i vrijednosti financiranja nekretnina kroz godine značajno kontinuirano smanjivao.

Kriza uzrokovana Covidom-19

Osim prethodno spomenute globalne financijske krize, druga velika kriza koja je kroz povijest pogodila leasing tržište bila je kriza uzrokovana bolešću Covid-19 početkom 2020. godine. Ta je kriza zbog značajne izloženosti leasing društava najpogođenijim djelatnostima (prijevoz, rent-a-car i charter plovila) imala veliki utjecaj na poslovanje. No negativni efekti krize i zatvaranja gospodarstva uspješno su savladani kroz preporuke regulatora, ali i brojne adekvatne mjere koje su leasing društva poduzela prema primateljima leasinga s ciljem olakšanja posljedica ekonomske situacije (reprogrami koji su uključivali odgodu naplate glavnice i/ili redovne kamate, nepoduzimanje mjera prisilne naplate, nenaplaćivanje zateznih kamata).

Time su leasing društva dala značajan doprinos uspješnom prevladavanju krize, i to najviše kroz oporavak onih djelatnosti koje su se kasnije pokazale kao zamašnjak uspješne turističke sezone. Potrebno je naglasiti da je u srpnju 2020. godine gotovo 28.000 leasing ugovora bilo u statusu reprograma/moratorija (19 % svih aktivnih ugovora o leasingu) ukupne vrijednosti 5,5 milijardi kuna (30 posto vrijednosti svih tada aktivnih ugovora o leasingu).

Jasno je da se zbog specifičnosti posla najveći dio reprogramiranih ugovora odnosio na djelatnosti povezane s prijevozom i turizmom. Koronakriza utjecala je i na povećani kreditni rizik, što je posljedica zatvaranja gospodarstva i prekida uobičajenog poslovanja dijela primatelja leasinga. Međutim, on je u 2021. smanjen, što se vidi iz činjenice da je udio neprihodonosnih potraživanja, tzv. “loših plasmana”, krajem 2021. iznosio 2,7 posto u ukupnim potraživanjima, a što je za 2 p.b. niže i od pretkriznog razdoblja. I u 2022. nastavljen je trend smanjenja neprihodonosnih potraživanja u ukupnim potraživanjima.

Transparentnost odnosa

Jedna od osnovnih karakteristika poslovanja leasing društava u Republici Hrvatskoj transparentnost je ugovornih odnosa. Unatoč tome što Zakon o leasingu i podzakonski akti propisuju obavezne sastavne dijelove ugovora o leasingu, unazad nekoliko godina razina transparentnosti ugovornih odnosa podignuta je kroz aktivnosti leasing društava, ali i nadzorne aktivnosti Hanfe, na još višu razinu.

Navedeno se prije svega odnosi na jasnoću prilikom ugovaranja, kao i na jasnoću postupanja leasing društava tijekom trajanja ugovora, u dijelu obračuna kamata i naknada primateljima leasinga. Veća transparentnost ugovornih odnosa postignuta je kroz doradu ugovora i općih uvjeta u dijelu obračuna kamata na način da je jasno i transparentno iskazana kamatna stopa (bilo da je ugovor potpisan uz fiksnu ili promjenjivu kamatnu stopu), obračun rate/obroka, razdoblje usklade s promjenjivim parametrima te uvjeti usklade.

Također, u dijelu obračuna naknada također su na jasan i transparentan način iskazane sve naknade koje primatelji leasinga (nepotrošači i potrošači) trebaju platiti u trenutku sklapanja ugovora o leasingu, u daljnjem tijeku ugovora o leasingu te u slučaju prijevremenog prekida ugovora.

Navedeno će u svakom slučaju pozitivno utjecati na leasing tržište, na način da će dodatno unaprijediti poslovanje leasing društava, osigurati veću zaštitu svih primatelja leasinga te u konačnici doprinijeti stabilnosti cjelokupnog financijskog sustava uz promicanje i očuvanje povjerenja svih sudionika u jasno, transparentno i sigurno tržište leasinga.

Aktualni izazovi

Za razliku od valutnog rizika, koji će ulaskom Hrvatske u europodručje potpuno nestati, kamatni rizik (te s njim povezani kamatno inducirani kreditni rizik) u narednom će razdoblju predstavljati najznačajniji rizik leasing društvima. Naime, svjedoci smo već započete dinamike podizanja referentnih kamatnih stopa, a što bi se moglo odraziti i na povećanje troškova financiranja leasing društava. Isto tako, leasing društva jednim (manjim) dijelom sklapaju i ugovore o leasingu s promjenjivom kamatnom stopom vezanom uz određeni referentni (promjenjivi) parametar, najčešće Euribor.

Rast referentnih parametara definitivno će utjecati na otežano podmirivanje obveza primatelja leasinga, što u konačnici može dovesti do većeg broja raskida ugovora o leasingu, ali i potrebe za adekvatnim vrednovanjem plasmana u bilancama kroz povećan iznos ispravaka vrijednosti potraživanja. Sve navedeno može utjecati na smanjenu profitabilnost leasing društava.

Međutim, u kontekstu rasta referentnih kamatnih stopa pozitivna je činjenica da je preko 70 % plasmana leasing društava na kraju 2021. odobreno uz nepromjenjivu (fiksnu) kamatnu stopu, a takva struktura plasmana u konačnici ograničava značajniju potencijalnu materijalizaciju kamatno induciranog kreditnog rizika.

U konačnici, možemo reći da su se leasing društva u prošlosti dobro nosila s izazovima te da su spremna i za nove izazove. Svakako postoji i daljnji potencijal rasta leasing tržišta, prvenstveno u energetskoj tranziciji, koja će zasigurno zahvatiti i leasing industriju, kao i u dodatnom razvoju turizma.

* Autor članka je voditelj Direkcije za superviziju leasinga i faktoringa u HANFA-i