S Vedranom Jelušić, partnericom u Odjelu financijskog savjetovanja Deloitte Hrvatska, razgovarali smo o domaćem bankarskom sektoru, suradnji fintech tvrtki s bankama te regulatornom okviru koji prati digitalnu transformaciju.
Što se trenutno događa s financijskim sektorom, koji trendovi su nastupili?
Naš bankarski sektor je stabilan, visoko kapitaliziran i likvidan. Dodatno, banke su sada uglavnom oslonjene na domaće izvore financiranja, što smanjuje njihovu izloženost vanjskim rizicima. Imovina banaka se također povećala za 4,4 posto u 2018., što je ujedno i prvi značajan porast u odnosu na prethodno šestogodišnje razdoblje.
Kvaliteta portfelja banaka se značajno popravila, te se iznos neprihodujućih kredita tzv. non performing loans smanjio na 9,21% s krajem lipnja 2019. kao rezultat aktivnog upravljanja bilancama, potaknutog i regulatornim i nadzornim zahtjevima. “Čišćenje“ bilanci pridonijelo je dobrom funkcioniranju tržišta neprihodujućih kredita u brojnim državama srednjoistočne Europe, u što se uključio dosta velik broj specijaliziranih investitora.
U Hrvatskoj trenutno posluje 19 banka, što je značajno smanjenje u odnosu na 2008. kad su poslovale 34 banke. Za očekivati je da će se konsolidacija u financijskom sektoru nastaviti. U operativnom smislu, digitalna strategija postala je dio poslovne strategije gotovo svih financijskih institucija u Hrvatskoj s ciljem unapređenja poslovanja na procesnom, proceduralnom i operativnom nivou kao bi se prilagodile novim pravilima. Korisnici sve više cijene dostupnost, brzinu i inovaciju, proizvode koje bi usko pratili njihove potrebe. Digitalna transformacija, pri čemu veliku uloga igra i fintech, svojevrsni je evolucijski izazov za tradicionalno bankarstvo, vrlo često s operativne ali i regulatorne strane.
Kako fintech utječe na promjene u ovom sektoru, mora li se priklanjati inovacijama?
Fintech je vezan za inovaciju i financijski sektor, bilo da se radi o unapređenju postojećih procesa ili kreiranju potpuno novih proizvoda. Fintech tvrtke i banke već surađuju i grade obostrano korisna partnerstva. Konkurencija u bankarskom sektoru, dodatno potiče suradnju fintech tvrtki i banaka, posebno na oblikovanju i razvoju novih proizvoda, kao i na jačanju distribucijskih i infrastrukturnih mogućnosti banaka. Ako se analiziraju pojedini segmenti financijskog sektora na globalnoj razini, u segmentu bankarstva najviše novih fintech kompanija bilo je vezano za automatizaciju i digitalizaciju plaćanja, dok je u osiguranju fintech najviše orijentiran na rješavanje problema akvizicije novih klijenata.
Na razini Europe, značajan utjecaj na tehnologiju i inovacije u bankarskom sektoru ima Direktiva o platnim uslugama 2 (PSD2) koja je označila početak obvezne liberalizacija platnog prometa, od koje će najviše koristi imati klijenti banaka, ali i same banke kroz priliku da unaprijede svoju interakciju s klijentima kroz ponudu novih bankarskih proizvoda.
Međutim, očekujem da se ove promjene neće značajno odraziti na tržišni položaj hrvatskih banka u kratkom ili srednjem roku, jer rezultati istraživanja aspekata PSD2 direktive među bankama i korisnicima u Srednjoj i Istočnoj Europi pokazuju da su 55% svih korisnika – tradicionalni korisnici, dok oko 20% korisnika koristi samo digitalne kanale, a 25% kombinaciju tradicionalnih i digitalnih kanala.
Također samo 26% korisnika je spremno podijeliti podatke o bankovnom računu s alternativnim pružateljima financijskih usluga. U Hrvatskoj, banke vrlo često same dolaze do fintech inovacija, a dvije najraširenije fintech aplikacije su britanska Revolut, kartica za razna plaćanja prilikom putovanja i KEKS Pay mobilna platna aplikacija razvijena od Erste banke koje svaka ima za sada oko 50.000 korisnika u Hrvatskoj.
Bojite li se promjene koje fintech može donijeti, kako biti spreman za njih?
Vjerujem da se rizici mogu smanjiti ukoliko se uvede adekvatan regulatorni okvir, koji je ujedno dovoljno fleksibilan da podržava inovacijske aktivnosti, a istodobno i dovoljno čvrst da osigura zaštitu klijenata i investitora. U financijskom sektoru vrlo se često koriste alternativne platforme za financiranje projekata, startupova i/ili SME-ija poput crowdfundinga, a koje bi, radi zaštite investitora, bilo dobro regulirati kako bi se utvrdio način upravljanja, pravovremena distribucija informacija o poslovanju, a time i osigurao određeni nivo zaštite investitora.
Značajan utjecaj na platni promet moglo bi imati najavljeno uvođenje Libre, kripotavalute Facebooka očekivano polovicom iduće godine. Ono što bitno razlikuje Libru od ostalih kriptovaluta do sada je što bi njena vrijednost imala uporište u gotovinskom novcu, depozitima, pa čak i kratkoročnim vladinim obveznicama. Također veliki broj investitora, znalaca u blockchainu kao i renomiranih tvrtki poput MasterCarda, PayPala, Vise, eBaya, Vodafone najavilo je da će sudjelovati u razvoju ove kriptovalute. Zanimljivo je spomenuti da se osnovala i G7 radna skupina koja se bavi potencijalnim utjecajem i rizicima vezanih uz uvođenje Libre.
Nedavno ste održali konferenciju s Londonskom burzom, što je ujedno bio i njihov prvi posjet Hrvatskoj. Kakav je potencijal hrvatskog tržišta kapitala?
Rekla bih da je potencijal hrvatskih tvrtki trenutno veći od mogućnosti koje im pruža hrvatsko tržište kapitala. Potencijal postoji i dalje u prehrambenom sektoru, turizmu, ali i sektoru informacijskih tehnologija. Hrvatsko tržište kapitala je potrebno razvijati, posebno u dijelu privlačenja novih tvrtki, a time i investitora, na Zagrebačku burzu. Prodaje udjela državnih poduzeća, kao i financiranje putem obveznica istih, potaklo bi aktivnosti i produbilo samo tržište. Paralelno, je također važno informirati i hrvatske tvrtke o različitim načinima financiranja poslovanja, posebno ako imaju u planu investicije koje bi omogućile značajan rast i transformaciju poduzeća. v
