Međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke zabilježile su blagi pad u srpnju, pokazuju posljednji podaci središnje banke. Ukupna aktiva HNB-a pala je na 89,05 milijadi kuna, od čega je inozemna aktiva iznosila 89,04 milijarde kuna što je za 533,6 milijuna kuna manje nego u lipnju. U usporedbi s istim razdobljem prošle godine međunarodne pričuve veće su za 1,8 milijardi kuna ili 2 posto, a u odnosu na kraj prošle godine za 4,3 milijarde kuna ili pet posto.

“Rast inozemne aktive HNB-a u prvih sedam mjeseci ove godine posljedica je prije svega priljeva deviza od inozemnog zaduženja države izdanjem euroobveznice u vrijednosti 1,5 milijardi dolara u travnju”, smatraju analitičari Raiffeisen banke. Država je nakon zaduženja u inozemstvu dolare konvertirala kod središne banke u domaću valutu što je posljedično ‘podebljalo’ međunarodne pričuve. Dio pristiglog novca država je deponirala na svom računu kod središnje banke.

Razduživanje banaka

Ipak, u posljednjih nekoliko mjeseci primjetan je trend inozemnog razduživanja domaćih banaka. Zahvaljujući slaboj potražnji za kreditima i mizernoj gospodarskoj aktivnosti banke sele kapital na perspektivnija tržišta pa su njihove povećane potrebe za (prvenstveno) eurima za podmirivanje obveza u inozemstvu, ako i povećane potrebe za rezervacijama, rezultirale smanjivanjem međunarodnih rezervi.

Međunarodne pričuve ključna su poluga održavanja tečajne stabilnosti, a time i kontrole inflacije u domaćem gospodarstvu. U posljednjih nekoliko dana tečaj kune nastavio je rasti uz relativno skromne volumene trgovanja na međubankarskom tržištu. Takva deprecijacijska kretanja posljedica su pogoršanih trendova u robnoj razmjeni, kao i špekulative kupovine deviza uz nepoznanicu fiskalnog rizika države do kraja godine. U tom smjeru ulagači tumače i neslužbene informacije o podbačaju PDV-a u srpnju što nije uspjela jače ublažiti veća naplata poreza uvođenjem fiskalizacije.  U suprotnom smjeru, tečaj kune blago je stabilizirao efekt nedavnog 150 milijuna eura vrijednog HBOR-ovog izdanje obveznica.

Više nego dovoljno

U slučaju da kuna u narednim tjednima jače izgubi na vrijednosti, odnosno tečaj poraste prema granici od 7,6 kuna za euro, na tržištu se ne isključuje nova devizna intervencija koja bi dodatno smanjila devizne rezerve HNB-a. Inače, optimalna visina međunarodnih pričuva najčešće se promatra u odnosu na vrijednost uvoza roba i usluga te dospjele kratkoročne obveze inozemnog duga. Prema HNB-ovim projekcijama otplate duga, trenutne devizne rezerve su osjetno više i pokrivaju obveze koje dospijevaju do kraja prvog tromjesečja 2014.