Globalnu dominaciju dolara u svjetskom financijskom sustavu teško je narušiti, unatoč politici Washingtona koja trenutno ne ide u korist američkoj valuti.

Govoreći nedavno na konferenciji na sveučilištu Columbia, ekonomist Jeffrey Sachs – poznat po zagovaranju primjene ekonomske šok terapije – izjavio je kako Trumpova politika uvođenja carina i nesklonost trgovinskim sporazumima, posebno multilateralnima, smanjuju ulogu dolara u globalnim financijskim tokovima. Stoga je moguće stvaranje alternativnih platnih sustava u kojima dolar, euro i kineski juan dijele podjednaku ulogu, smatra Sachs.

Više od 60 posto 
Ako do smanjenja dominacije dolara i dođe, do toga će proteći još mnogo vremena, ako je suditi po trenutnim pokazateljima. Iako udjel dolara u svjetskim deviznim rezervama opada već pet uzastopnih tromjesečja – ponajviše zbog slabljenja njegove vrijednosti – čak 62 posto svih deviznih rezervi i dalje je u toj valuti. Podaci Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) pokazuju da je prvi sljedeći pratitelj euro s petinom udjela.

K tome, od 1996. udjel dolara u deviznim rezervama nije pao ispod 60 posto. Nadalje, istraživanje ekonomista Ethana Ilzetzkija s London School of Economics te Carmen Reinhart i Kennetha Rogoffa s Harvarda ustanovilo je da 62 posto država veže svoju valutu uz dolar, a približno isti postotak zemalja u razvoju zadužuje se u toj valuti. Za vezanje tečaja za euro odlučilo se manje od trećine država, a svega 13 posto duga denominirano je u europskoj valuti.

U međunarodnim plaćanjima dolar je vodeći s udjelom od 45 posto, a slijedi euro s 32 posto. Kineski je juan osmi. To pokazuje da značaj kineske valute sve više opada jer je 2014. i 2015. juan imao udjel od 2,8 posto i bio je peta najkorištenija valuta za plaćanja. Josip Kokanović, analitičar Admiral Marketsa, kaže kako jedna od mjera koju države oštećene Trumpovim carinskim mjerama mogu poduzeti s ciljem postizanja bolje pregovaračke pozicije u trgovinskom ratu jest smanjivanje udjela američkog dolara u vlastitim deviznim rezervama.

"To bi automatski značilo povećanje udjela ostalih valuta, kao što su euro, britanska funta ili kineski juan. Logika iza ove strategije je ugrožavanje statusa dolara kao glavne svjetske rezervne valute, što SAD-u nikako nije u interesu", ocjenjuje Kokanović.

Upitna korist
No, upitno je kolika bi bila kratkoročna i srednjoročna korist takvog poteza, dodaje.

"Naime, masovno prodavanje dolara i kupnja ostalih valuta kao što je juan dovelo bi do slabljenja dolara i jačanja tih ostalih valuta, a to je upravo ono što Trump želi. Masovno izvlačenje kapitala iz američke valute bi također dovelo do rasta kamatnih stopa na američke obveznice, no to također SAD-u ne bi bio problem, jer Federalne rezerve ionako već godinama namjerno podiže kamatne stope i najavljuje daljnji rast. Korištenje deviznih rezervi kao oružja u trgovinskom ratu ne bi naštetilo SAD-u i ne bi prisililo Trumpa na popuštanje", smatra Kokanović.

Iz perspektive pojedinih zemalja, alociranje većeg postotka deviznih rezervi u kineski juan također nije mudar potez. "Dolar će još barem nekoliko desetljeća biti daleko najlikvidnija, najstabilnija i najprihvaćenija valuta na svijetu. S druge strane, juan je pod rizikom gubitka vrijednosti zbog visoke stope inflacije o kojoj kineska središnja banka ne vodi računa kao razvijene zemlje i pod rizikom pada vrijednosti zbog namjerne devalvacije od strane države", ističe Kokanović. "Trenutni udjel juana u deviznim rezervama iznosi približno 1,5 posto i nije realno očekivati da u idućih nekoliko godina može premašiti udio japanskog jena i britanske funte od četiri do pet posto", zaključuje Kokanović.