Krajem lipnja ukupni depoziti kod poslovnih banaka iznosili su 383,3 milijarde kuna, što je rast od 3,4 posto prema svibnju te 12,3 posto u odnosu na lipanj lani, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB).

Ukupni depoziti, koji obuhvaćaju depozitni novac te štedne i oročene depozite, ubrzali su rast treći mjesec zaredom i na godišnjoj i na mjesečnoj razini, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u analizi najnovijih podataka središnje banke.

kraće narudžbe

Hoće li automobili pojeftiniti? Kupci ne pristaju na više cijene i čuvaju novac za druge stvari

Tako su u odnosu na lipanj prošle godine porasli za 41,9 milijardu kuna ili 12,3 posto (u odnosu na 9,9 posto u svibnju), dok je u odnosu na svibanj ove godine zabilježen rast od 3,4 posto ili 12,3 milijardi kuna.

U odnosu na kraj prošle godine ukupni su depoziti kod poslovnih banaka na kraju lipnja ove godine bili viši za 18,06 milijardi kuna ili za 4,9 posto.

Analitičari RBA ističu kako je rast ukupnih depozita posljedica prije svega rasta depozitnog novca (koji uključuje novčana sredstva na transakcijskim računima te obveze kreditnih institucija po izdanim kunskim instrumentima plaćanja, a umanjuje se za novčana sredstva u platnom prometu).

Navode kako je na kraju lipnja depozitni novac dosegnuo 162,9 milijarde kuna, čineći tako više od 42 posto ukupnih depozita.

U odnosu na kraj 2021. depozitni novac porastao je za 10 milijardi kuna ili 6,5 posto, dok je na godišnjoj razini zabilježen snažan rast od 17,4 posto ili 24 milijarde kuna, odnosno 3,4 posto ili 5,4 milijarde kuna u odnosu na svibanj.

Dvoznamenkaste godišnje stope rasta te kategorije depozita traju još od kraja drugog tromjesečja 2013. godine, a rezultat su niskih pasivnih kamatnih stopa banaka koje tako više ne nude atraktivne povrate (na oročenu štednju) te razmjerno slabe sklonosti ulaganja u alternativne financijske instrumente, ističe se u analizi.

“Ususret očekivanom prihvaćanju eura kao jedinstvenog sredstva plaćanja moguće je prema kraju godine očekivati priljev osobito ove vrste depozita u poslovne banke s ciljem konverzije hrvatske kune eurom”, procjenjuju analitičari RBA.

Po podacima koje iznose, ukupni štedni i oročeni depoziti nominalne vrijednosti 220,9 milijardi kuna također su zabilježili povećanje za 6,9 milijardi kuna ili 3,2 posto u odnosu na kraj svibnja te 17,8 milijardi kuna ili 8,8 posto u odnosu na lipanj lani.

U odnosu na kraj prošle godine ta je kategorija porasla za 3,8 posto ili 8,05 milijardi kuna.

Analitičari RBA pritom izdvajaju smanjenje kunskih štednih i oročenih depozita, koji su pali za 11,7 posto godišnje ili 3,8 milijardi kuna.

S druge strane, kako ističu, valutni štedni i oročeni depoziti koji čine 87 posto ukupnih štednih i oročenih depozita te odražavaju visoku euriziranost, zabilježili su dvoznamenkastu godišnju stopu rasta od 12,7 posto, odnosno veći su za gotovo tri milijarde kuna u odnosu na lipanj prošle godine.

Na mjesečnoj razini, njihova vrijednost porasla je za 6,6 milijarde kuna ili 3,5 posto, dok je u odnosu na kraj prošle godine porasla za 10 milijardi kuna ili 5,5 posto.

Najveći udio u valutnim štednim i oročenim depozitima čine kućanstva, odnosno sektor stanovništva, od 77,9 posto.

Tečajna kretanja u međuvremenu su neznatno utjecala na kunski izraz tih depozita budući da je na kraju promatranog razdoblja kuna u odnosu na euro blago oslabila na godišnjoj (0,49 posto) i ojačala na mjesečnoj razini (0,08 posto), zaključuje se u analizi RBA.