Oročeni depoziti kućanstava u godinu dana porasli su 20,4 posto, objavila je Hrvatska narodna banka u četvrtak. Na kraju ožujka, depoziti kućanstava iznosili su 37 milijardi eura, što je skok za 2,9 posto na godišnjoj razini. Od tog iznosa, prekonoćni depoziti iznose 26,3 milijardi eura, a oročeni depoziti 10,7 milijardi eura.

Ukupni depoziti domaćih sektora iznosili su 59,8 milijardi eura, što je porast za 3,6 milijardi eura ili 6,3 posto, dok su depoziti nefinancijskih društava dosegnuli su 15,7 milijardi eura.

Koje to makroekonomske silnice utječu na snažan rast depozita stanovništva objasnio je glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić.

“Na njega dominantno utječe snažan rast neto plaća od 13 posto te još snažniji rast ukupnih primanja zaposlenih uz prosječan rast broja zaposlenih od oko 2,5 posto u prošloj godini”, istaknuo je pa kazao da u tekućoj godini očekuje nastavak tog trenda. “U 2024. godini očekujemo nastavak snažnog rasta bruto plaća te ukupnih primanja od 10 posto odnosno 15 posto uz stabilan rast broja zaposlenih po stopi od 1,5 posto.

Neupitno je da rastu depozita snažno doprinose i prihodi od kratkoročnog najma u turizmu koji ima sve veći broj građana. Tako je broj iznajmljivača već premašio razinu od 130 tisuća. Na rast depozita u manjoj mjeri utječe i pripis viših kamatnih stopa na nove depozite”, zaključio je.

Glavna ekonomistica Raiffeisenbanke Zrinka Živković Matijević pažnju je skrenula na općeniti trend nakon dugog razdoblja negativnih kamatnih stopa kada depoziti nisu bili atraktivni zbog povrata zbog čega je većina njih odlazila u prekonoćne depozite.

“U prosincu 2022. godine oni su dosegnuli gotovo 80 posto udjela u ukupnim depozitima. Od početka prošle godine, otkad je počelo stezanje monetarne politike njihov se udio, prema podacima za veljaču, spustio na 70,3 posto. To je poprilično smanjenje. S druge strane, sada se vraća udio oročenih depozita zbog nešto atraktivnijih povrata.

Kod stanovništva je dio prijenosa osim prijenosom kamatnih stopa Europske središnje banke, motiviran i izdanjima trezoraca i državnih obveznica s obzirom na to da je riječ o neoporezivim instrumentima koji su nudili atraktivan prinos, dodala je. “Štednja raste, ima sezonske karaktere i to je ono što smo očekivali. Uskrs je bio 31. ožujka pa je porast depozita sigurno dijelom potaknuto i turizmom.

Činjenica je da u Hrvatskoj imamo snažan rast nominalnih i realnih plaća. Ako imate realan rast plaća i to dijelom potencijalno utječe na rast depozita. Također, činjenica je i da prosječan Hrvat nije toliko sklon ulagati u alternativne instrumente”, kazala je Živković Matijević.

Na kraju ožujka, krediti domaćim sektorima iznosili su 43,6 milijardi eura, što je povećanje od pola milijarde eura ili 1,2 posto u odnosu na kraj četvrtog tromjesečja 2023. i povećanje od dvije milijarde eura ili 4,8 posto u odnosu na kraj prvog tromjesečja 2023. godine. Na godišnjoj se razini rast ukupnih kredita domaćim sektorima usporio sa šest posto na kraju prosinca 2023. na 4,8 posto na kraju ožujka 2024. godine.

Promatrano po sektorima, navode iz HNB-a, na kraju ožujka 2024. krediti kućanstvima iznosili su 22,3 milijarde eura, poduzećima 14,6 milijardi eura, a općoj državi 6,3 milijarde eura.

Stambeni krediti kućanstava na kraju ožujka iznosili su 11,1 milijardu eura, a gotovinski nenamjenski krediti 8,3 milijarde eura.

U proteklih godinu dana, krediti kućanstvima porasli su po stopi od 10,9 posto pri čemu je najznačajniji rast gotovinskih nenamjenskih kredita po stopi od 12,9 posto, izvijestila je Hrvatska narodna banka.