Kamgrad, Dalekovod i Strabag – ‘trolist’ koji u sektoru graditeljstva ovim redom po kriteriju ukupnog prihoda u 2019. čine najbolje plasirane kompanije, zadržali su iste pozicije, ali promjene su ostvarene u kategoriji ukupnog prihoda. I dalje prvi Kamgrad, s ukupnim prihodima od 1,1 milijardu kuna, ponovio je uspjeh iz 2018. između prva tri top konkurenta. Ipak, u realizaciji je ostvario pad od 26%, što je slučaj i Strabaga u iznosu od 16%.

Zagrebački Dalekovod kao najveći izvoznik u sektoru graditeljstva, rastom od 6% u 2019., premašivši milijardu ukupnog prihoda, vratio se u klub ‘milijardera’. Tijekom 2019. i početkom 2020. zabilježili su dinamiku ugovaranja i nuđenja vezano uz projektne aktivnosti, a matična kompanija sudjelovala je na više od 60 tendera te je slična aktivnost i ostalih članica Grupe. Uz tradicionalno primarna tržišta Skandinavije, regije, Srednje i Istočne Europe te domaćeg tržišta planiraju pozicioniranje i na njemačkom tržištu. Dalekovod Grupa koja zasad u Njemačkoj nije bila prisutna uspješno se pretkvalificirala kod najvećeg njemačkog operatera prijenosnog sustava. Takav iskorak s obzirom na najavljena ulaganja (30% svih ulaganja u Europi prema ENTSO-e) u obnovu prijenosne mreže predstavlja potencijal za dugogodišnju prisutnost u izvođenju projekata na tržištu Njemačke, ističe predsjednik Uprave Dalekovoda Tomislav Rosandić, dodajući da će aktivnosti u budućem razdoblju omogućiti značajan rast prihoda i profitabilnosti u srednjoročnom razdoblju.

Kamgrad i s minusom – prvi

Lanjski pad prihoda Kamgrada (najviše pod pritiskom pada aktivnosti u drugom polugodištu 2019.) u odnosu na 2017. ipak predstavlja rast i to oko 60%. Ključna su im obilježja konsolidacija poslovanja u dijelu rješavanja potraživanja I obveza između povezanih društava Kamgrad grupe, dodatno smanjenje zaduženosti i veći fokus na razvoj biznisa u Švedskoj gdje su aktivni na projektima stambenih zgrada.

Realizacija Strabaga, tvrtke u vlasništvu istoimenog austrijskog koncerna, bilježi pad (na 713 mil. kn), uvjetovan usporenom situacijom javnih natječaja s pripremljenim projektima, radi složenosti i dugotrajnosti postupaka žalbi na odabir, što planirane rokove pomiče od šest mjeseci do 1 godine. Uzevši u obzir aktivnosti koje ovdje imaju ukupno tri članice ovog koncerna, lani je dosegnut zajednički povijesni rezultat koji iznosi blizu 1,7 milijardi kuna.

Generalno, potražnja za građevinskim radovima u Hrvatskoj proteklih godina imala je uzlazne trendove – tržište se oporavljalo, pa je u tim okvirima veći broj građevinskih tvrtki u 2019. ostvario rast prihoda, pretežito dvoznamenkast.

U skupini građevinara s rastom ukupnog prihoda, prema Bisnodeovoj ljestvici 505 najvećih, uz GP Krk (686 mil. kn, rast od 1,5%) koji i dalje drži 4. poziciju i zagrebačku podružnicu Strabag AG (649 mil. kn, +35%) na 5. mjestu, prednjače još i ove tvrtke: Radnik (517 mil. kn, +11%), Ing-Grad (516 mil. kn , +70%), Zagreb-Montaža (371 mil. kn, +10%) Pomgrad Inženjering (327 mil. kn, +87%), Colas Hrvatska (266 mil. kn, 1,5%) i VMD Standard (264 mil. kn, +503%).

Prema predsjedniku Uprave križevačkog Radnika, ujedno predsjedniku HUP Udruge za graditeljstvo Mirko Habijanecu, rast prihoda od 11% ocjenjuje se uspjehom, kao i ukupni prihod Grupe Radnik za 2019. od 614 mil. kn, od čega 93% u RH te 7% u inozemstvu. Dijelom je to rezultat, kaže, i brojnih organizacijskih pomaka i povećanja efikasnosti rada na gradilištima, investicijama u tržište kroz akviziciju manjih građevinskih poduzeća – Bistra, Hidroing i Vodogradnja, te ove godine Hidroregulacije. Plaće radnika su im značajno porasle, te sve zajedno omogućilo je navedene pozitivne rezultate. Od značajnih investicija u Hrvatskoj tvrtka je trenutno angažirana kao glavni izvođač radova na nizu 
projekata, primjerice poslovnu zgradu Infobipa u Zagrebu, energetsku obnovu i dogradnju objekata Specijalne bolnice u Varaždinskim Toplicama, građevina dnevne bolnice i dnevne kirurgije i objedinjenog hitnog bolničkog prijema u sklopu Opće bolnice u Bjelovaru, zatim hotel i kompleks vila Hvar Star Residence u Starom Gradu na Hvaru, zgrada Medicinske škole u Puli, prodajni centar Eurospin u Križevcima i brojni drugi.

“Pored domaćih gradilišta, kontinuirano izvodimo betonske i AB radove, tesarske i zidarske radove, za poslovne partnere širom Njemačke, s kapacitetima od 80 – 120 radnika, te na tom tržištu ostvarujemo dobre poslovne rezultate. Knjiga ugovora Radnika za tekuću poslovnu godinu bila je solidno popunjena i prije pojave pandemije Covid 19, pa ne očekujemo značajniji pad prihoda. No potrebno je učiniti sve da se zbog pandemije ne dogodi stagnacija u 2020. i narednim godinama”, ističe Habijanec dodajući da je država dijelom učinila neke korake koje je HUP kao socijalni partner predlagao s ciljem jačanja gospodarstva i u okviru građevinarstva, no to nije dostatno.

Pad potražnje za radovima na turističkim objektima je evidentan, konkretno ove godine nisu ni nudili niti ugovorili ni jednu građevinu hotela i slično, tako da bi se to moglo negativno odraziti na poslovanje u narednoj godini. Zbog te negativne okolnosti, navodi da je potrebno održati tržište kroz investicije u javne objekte i infrastrukturu, kako se ne bi smanjio obim građevinskih radova u Hrvatskoj.

“Zastoj investicija, koje su motor gospodarstva, izazvao bi veće gospodarske poremećaje u sektoru graditeljstva nego mjere sprečavanja širenja bolesti izazvane koronavirusom. Investicije se pripremaju godinama, a na temelju investicijskih planova priprema se i sektor graditeljstva. Pitanje održavanja stupnja investicijske aktivnosti usko je povezano s održavanjem ovog sektora u Hrvatskoj, te bi se graditeljstvu i građevinskoj struci restrikcijama investicija u javnom sektoru, mogla proizvesti velika šteta”, upozorava Habijanec koji očekuje i da će obnova Zagreba biti čimbenik rasta potražnje u graditeljstvu, što je sektoru potrebno te dodaje da Vlada ima alate kako može spriječiti crni scenarij.

Naime, građevinarstvo se još nije vratilo na rezultate 2008. kad je bilo na vrhuncu, a već je izloženo novoj korona krizi i prijelomnim informacijama kako će utjecati na odluke investitora u 2021. te kasnije. Sektor nije bio obuhvaćen zabranama rada tijekom lockdowna, što je dobra okolnost zbog čega ostvaruje rast u prvom polugodištu, pa je mnogima cilj puna zaposlenost te bolja 2020. i 2021. Primjer je Zagreb-Montaža u suvlasništvu Vlade Čovića, koja pojačano radi na ugovaranju poslova te zapošljavanju kapaciteta u narednom razdoblju, s tim da su im najveća gradilišta trenutno u Njemačkoj. To je most Mosel kojega svrstavaju u najveće njemačke mostove – veličine je Pelješkog, ali i podizni željeznički most u Hamburgu. Covid krizu su osjetili u drugom kvartalu u svim segmentima, no održanju likvidnosti i radnih mjesta uvelike su pomogle državne mjere koje su koristili 3 mjeseca.

“Mjere više ne koristimo te očekujemo, kako se situacija s virusom bude smirivala i tržište oporavljalo, da ćemo se brzo vratiti u normalne okvire poslovanja te da će i 2021. biti uspješna”, iznosi Čović dodajući da grupacija čak 70% proizvoda i usluga izvozi i to prvenstveno u EU, najviše Njemačku, a lani je ostvarila 480 mil. kn konsolidiranog prihoda, od kojeg se 335 mil. kn odnosi na izvoz.

U stanogradnji koja generira sve veće vrijednosti ističe se VMD Standard, članica developerske VMD grupe koja bilježi najveći rast prihoda u branši – 503%. Posljedica je to dovršetka dva projekta, Kraljevićeva i Vrbani, odnosno prodaje tih stanova i poslovnih prostora. Prema suvlasniku I direktoru VMD Grupe, preko ove tvrtke i VMD Modela trenutno rade na projektima radnog naziva Kvart Heinzelova – Darwinova te Park Kneževa i Medvedgradska, čiji je završetak planiran dogodine.

“Potpuno smo okupirani navedenim projektima, koji su ukupno oko 80.000 m2 bruto razvijene površine, tako da smo ovu i cijelu iduću godinu u potpunosti zaposleni. Mi zapošljavamo oko 100 radnika, od kojih 40 u VMD Servisu, dok su ostali kadrovi sve inženjeri, arhitekti, ekonomisti i pravnici. Kao developeri koristimo usluge kooperanata i ne izvodimo radove za druge investitore”, kaže Vučemil.

Među mnogima koji smatraju da će COVID-19 značajno smanjiti količinu građevinskog posla, posebno u privatnom sektoru, je i član uprave Osijek-Koteksa Marko Tadić. Nakon financijske krize, zbog koje su brojne tvrtke iz branše bankrotirale, uključujući pojedine tržišne lidere, njome također pogođeni osječki građevinar započeo je restrukturiranje te značajno smanjio svoje kapacitete i broj zaposlenih. Iz PSN-a je nedavno izašao zadnjom isplatom vjerovnika, i kako Tadić ističe, srećom su prije početka epidemije osigurali dovoljno posla na infrastrukturnim projektima u Istočnoj Hrvatskoj (nastavak izgradnje Koridora Vc, izgradnja nekoliko većih i manjih cesta, nekoliko aglomeracija) za ovu i narednu godinu.

“Godina 2019. nam nije bila dobra zbog nekoliko razloga. Kako smo za ovu godinu ugovorili više posla prije epidemije, a zasad nismo imali značajnijih problema ni zastoja projekata, vjerujemo da će nam 2020. biti bolja od prethodne godine”, kaže Tadić.

Pod vedrim nebom

I Strabagovo stanje ugovorenih poslova na kraju 2019. koje su prenijeli u 2020. bolje je u odnosu na ranije godine, što otvara mogućnost preokreta na pozitivan trend. U tvrtki očekuju rast prihoda, posebno generiran gradnjom u segmentu visokogradnje, inženjerske građevine kao i u području izgradnje pročistača sustava otpadnih voda.

Poteškoće u građevinarstvu čine sve skromniji ljudski resursi koji postaju sve deficitarniji, no ima i dobrih znakova. Zahvaljujući poslovanju i na njemačkom tržištu, tvrtka Radnik pružila je mogućnost svim zainteresiranim radnicima rad u Njemačkoj, no Habijanec navodi da uz značajniji rast plaća nije zabilježen masovni odljev radnika. Zadržana je osnovna kadrovska struktura zaposlenih, dok su dio potrebnih radnika dopunjavali sa stranim radnicima, što po njemu postaje dio rješenja u osiguranju KV radnika i poslovođa. S druge strane, u trenutnom poslovanju u uvjetima pandemije, prednost ovog sektora je u prirodi te djelatnosti koja se značajnim dijelom obavlja pod vedrim nebom.

“To je inače veliki njezin nedostatak i boljka, ali sada se pokazala otpornom na pošast koja se u obliku bolesti nadvila nad cijelim svijetom. Na sreću, gradilišta nisu žarišta zaraze, te se građevinski radovi uglavnom kontinuirano izvode”, poručuje Habijanec.