S izvjesnim uvođenjem eura s prvim danom iduće godine igrači u financijskom sektoru odmakli su u pripremama za prilagodbu novoj valuti. Iako su od ulaska u članstvo EU-a vrata poslovanja u Hrvatskoj otvorena zahvaljujući europskoj financijskoj putovnici, ipak se očekuje da bi euro mogao donijeti novi vjetar u leđa, posebno fintech kompanijama.

Tehnološki skokovi, inovacije i labavljenje regulative najviše su zaslužni za pojavu fintech kompanija koje su se u kratkom vremenu profilirale kao nezanemariva konkurencija bankama. Od pružanja platnih usluga, direktnog kreditiranja, naprednih AI tehnoloških rješenja do kriptovaluta, fintechi su se u kratkom vremenu udomaćili u svijetu tradicionalnih financija gdje banke praktično dojučer nisu imale konkurencije.

Ozbiljna konkurencija

“Ulaskom Hrvatske u eurozonu neupitno će se olakšati mogućnost pružanja financijskih usluga na našem tržištu. Hrvatsko tržište je malo i prilagodba posebnom valutnom režimu je za fintech subjekte – koji nemaju tradicionalni pristup našem tržištu – sigurno imala odvraćajući učinak od ranijeg ulaska na njega”, procjenjuju u Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (Hanfa) smatrajući da bi uvođenje eura moglo dovesti do veće prisutnosti tih kompanija iz Unije u Hrvatskoj.

Da u fintechu prepoznaju ozbiljnu konkurenciju, barem kada su u pitanju pojedini dijelovi poslovanja, pokazala je analiza Hrvatske udruge banaka netom prije izbijanja pandemije. U njoj se konstatira da su fintech izazivači u odnosu na starosjedioce kreditore mnogo više od nebankarske konkurencije zasnovane na novim tehnologijama već je, u širem smislu poanta priče u digitalnoj transformaciji cjelokupnih financija.

Sam pojam fintecha obuhvaća vrlo široko područje od “startupa iz garaže” do dijelova poslovanja planetarnih tehnoloških divova poput Alibabe, Applea, Amazona, Googlea i Facebooka (odnedavno Mete), nove blockchain tehnologije te posljedično kriptovalute koje sve više prodiru u ‘mainstream’ financije. Potom su tu i kompanije s fokusom na pružanje platnih usluga te zamjene valuta, u Hrvatskoj poznata i prisutna imena poput TransferWisea, N26 i Revoluta.

Taj posljednji ne krije ambicije da zakorači dublje u trandicionalno bankarstvo pružanjem usluga kreditiranja, što je u opisu posla, primjerice, i švedskoj Klarni koja razvija koncept ‘kupi sada, plati kasnije’. Za razliku ulaska u članstvo u EU koji je omogućio jednostavan ulazak na domaće tržište, uvođenje eura bankama ne bi trebalo donijeti novu konkurenciju u vidu novih bankarskih igrača.

Dapače, ističu iz središnje banke, “s obzirom na to da će se zbog uvođenja eura u Hrvatsku izrazito smanjiti volumen prometa na tržištu stranih sredstava plaćanja koji ostvaruju njegovi sudionici (banke i ovlašteni mjenjači – ovlašteni mjenjači sada ostvaruju malo manje od 90 posto prometa pri trgovanju eurom) te iako ta okolnost nema utjecaja na olakšavanje ulaska EU banaka na hrvatsko tržište, zasigurno nema ni motivacijski utjecaj na njihov ulazak na hrvatsko tržište”.

Fintechi su, međutim, druga priča. Transponiranjem Direktive o platnim uslugama (PSD2) u domaći Zakon o platnom prometu stvoren je okvir za konkurentske pritiske i poticanje inovacija koji su dodatno pomogli razvoj internetske trgovine, mobilno i internetsko bankarstvo te nova tehnološka dostignuća u segmentu platnih usluga. Ideja “open bankinga” omogućila je otvorenost platno-prometne regulative dijela podataka i infrastructure te manje (kapitalno) rigidna regulativa (čit. jeftinija) usmjerila je nove igrače upravo na područje lukrativnog platnog prometa.

Potaknula se konkurencija

Veća konkurencija za regulatora je pozitivna posljedica. “HNB smatra da je stvaranjem jednakih tržišnih uvjeta potaknuta konkurencija i omogućeno korisnicima da izaberu najprikladnijeg pružatelja u odnosu na vlastite potrebe. I kod banaka je vidljivo ubrzanje digitalizacije te poboljšanje i proširenje digitalnih usluga namijenjenih plaćanju”, kaže supervizor napominjući da su, u konačnici, ipak potrošači ti koji donose konačni sud o dostupnosti, jednostavnosti, kontroli nad podacima te cijeni.

“HNB će, kroz nadzornu funkciju, nastaviti osiguravati odgovarajuću razinu sigurnosti za sve sudionike u platnim transakcijama te djelovati u smjeru očuvanja integriteta platno-prometnog tržišta”, poručuju. Banke okupljene u Hrvatsku udrugu banaka odgovaraju da “kontinuirano ulažu u digitalizaciju poslovanja te surađuju s fintech tvrtkama u cilju unaprjeđenja i pružanja što kvalitetnijih usluga svojim klijentima te se razlike između fintech industrije i tradicionalnih banaka postupno smanjuju”.

Dodaju da one već duže vrijeme nalaze “u fazi digitalne transformacije i vlastitim razvojem aplikacija konkuriraju tim kompanijama nudeći brže i pouzdanije online usluge”.

Da pred bankama nije lagodna budućnosti, smatra Siniša Slijepčević, osnivač britansko-hrvatskog startupa Cantab PI (Predictive Intelligence, op.a.). Riječ je o startupu koji razvija platforme za banke i farmaciju na bazi umjetne inteligencije. “Ne vidim nikakav značajan utjecaj uvođenja eura na fintech sektor u Hrvatskoj. Hrvatska je malo tržište, tako da su uspješni domaći fintechi ionako već orijentirani na EU ili globalno tržište”, kaže Slijepčević podsjećajući da su “Revolut i slični igrači već odavno tu”.

Po njemu su banke u opasnosti da “za pet do deset godina u ‘retail’ bankarstvu budu nisko profitabilni ili neprofitabilni dinosauri opterećeni skupim i neučinkovitim poslovnicama i IT infrastrukturom, orijentirani isključivo na siromašnije segmente stanovništva”.

Banke su pak, same HNB-u priznale da ne znaju kako bi točno gledale na fenomen fintecha. Istraživanje je pokazalo da su nove tehnologije, konkurentski vjetrovi koji pušu te promjene u ponašanju klijenata, značajni pokretači prilagodbe ili čak, promjena poslovnog modela banaka. Tvrde, međutim, da ta konkurencija nije najznačajniji pokretač digitalizacije u poslovanju.

“Zanimljivo je primijetiti da nijedna banka navedene tvrtke ne promatra kao konkurente”, primjećuje regulator ističući da one najveće, sistemske, banke posebno nesigurne po tom pitanju, a više od polovine kreditora divove (Google, Amazon, Facebook i Apple) gleda kao suradnike. Barem zasada.

U HUB-u kažu da je početak ulaska fintecha u tradicionalno bankarstvo vezan s tehnološkim usklađivanjem koje će dugo potrajati na korist potrošača i podvlače pitanje – regulacije. “Regulatorne barijere, zbog kojih je tradicionalna financijska industrija i dalje snažnije regulirana od fintech industrije, još uvijek sprječavaju brže integracije”, kažu banke.

Smatraju da će se trend regulatornog ujednačavanja dugoročno nastaviti, financijski servisi potpuno digitalizirati i maksimalno ubrzati uz dostupnost najšireg spektra usluga zasnovanih na ‘Big Data’ i umjetnoj inteligenciji. Brzinu daljnjeg razvijanja svakako će odlučiti i pitanja vezana uz cyber-sigurnost.

“Sigurnost digitalne imovine nužan je uvjet razvoja i komparativna prednost većih organizacija koje raspolažu s dovoljnim resursima za velika ulaganja u sigurnost, a ona je ipak glavna usluga koju potrošači traže”, poručuju.

Restrukturiranje kao nužnost

Spomenuta analiza piše da su banke na zrelom tržištu i u fazi konsolidacije suočene s novim izazovima. Unutarnju konkurenciju pojačavaju pretendenti i posrednici, potražnja za klasičnim kreditima i depozitima ograničena je rastom, demografijom i oprezom potrošača (sad je aktualna i inflacija), a još traje era niskih kamatnih stopa.

“Za razliku od fintecha koji prikupljaju kapital i troše ga (jer investitori u prvim godinama poslovanja ne očekuju povrate nego ekspanziju), banke kao zreli poslovni modeli moraju odbacivati očekivane povrate na kapital. Poslovno restrukturiranje se u takvim uvjetima nameće se kao nužnost”, navodi se.

Izazivači bankama nisu samo konkurenti već i potencijalno obilni izvor inovacija koje sporo ‘kuha’ u vlastitoj kuhinji. Ne treba čuditi da su klasične financijske institucije drugi najveći ulagači u finteche koje na taj način žele na održivi način ispreplesti stare i nove tehnologije. Istovremeno, “najveće nebankarske fintech kompanije ulaze u bankarstvo, sklapaju partnerstva s bankama, preuzimaju ih i apliciraju za bankarske licence”.

Podcrtavaju da su tradicionalne banke ključne za razvoj fintecha na malom tržištu. “Uklopljenost vodećih hrvatskih banaka u europske bankarske grupacije potencijalno širi područje primjene neke lokalne financijske inovacije”, napominje se u analizi koja ističe primjer Ersteove aplikacije KEKS Pay te aplikaciju IziPay Zabe i HT-a.

I supervizor dodaje da su upravo veće banke pokazale više inicijative u uspostavi suradnje s fintech tvrtkama. “U trenutku prikupljanja podataka za istraživanje, tri veće banke organizirale su ‘hackatone’, a zadovoljstvo rezultatima bilo je neujednačeno. I uspostava internih inovacijskih hubova/akceleratora/inkubatora također je ograničena prvenstveno na veće banke”, kažu u HNB-u.

U raspravi o budućnosti interakcije starosjedioca i izazivača u obzir treba uzeti i da je velik broj europskih fintecha (na aktualnom Popisu institucija za platni promet iz drugih država članica i država potpisnica Ugovora o Europskome gospodarskom prostoru koje mogu pružati platne usluge u RH) koje pružaju ili planiraju pružati usluge i u Hrvatskoj, pa je “za očekivati da će hrvatske banke u budućnosti biti sve više izložene pritiscima fintech konkurencije”.

Slijepčević će to, pak, opisati sasvim plastično. “Fintechi u pojedinim nišama (plaćanja, identitet, određene bankovne usluge) daju već danas puno bolju usluge nego banke. Danas se bitka vodi oko količine i efikasnog korištenja podataka radi personalizacije usluge i bolje ocjene kreditne sposobnosti gdje fintechi daleko brže trče nego ‘legacy’ banke. Ta bitka teško može za banke dobro završiti”, zaključuje Slijepčević.