Nakon godina neuspjelih restrukturiranja, dokapitalizacija i pokušaja da stane na zdrave noge, država je naposljetku prelomila: Croatia banka ide u prodaju.

DAB, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, raspisala je natječaj za iskazivanje interesa za kupnju 100 posto dionica banke uz plan da do kraja godine, uz zeleno svjetlo regulatora, Croatia banka bude privatizirana.

S 1,98 milijardi kuna aktive, odnosno 0,45 posto tržišta, Croatia je marginalni igrač na bankarskom tržištu i, uz HPB, jedina je banka u vlasništvu države. Godinama loše posluje i gomila minuse, uključujući i 25 milijuna kuna gubitka na kraju prošle godine, što je erodiralo kapital ispod od 13 posto, najmanje od svih na tržištu.

S obzirom da je ranije sanirana javnim novcem u više navrata, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja još 2013. donijela je rješenje o zabrani primanja novih potpora deset godina od kraja restrukturiranja. U takvim okolnostima, u kojima su državi već ruke vezane eksplozijom javnog duga zbog korona krize, traži joj se novi vlasnik.

Do 24. srpnja prikupljat će se iskazi interesa od strane potencijalnih ulagača, a potom će se odabranim kandidatima od početka kolovoza omogućiti dubinsko snimanje poslovanja.

Due diligence i češljanje knjiga trebalo bi trajati do sredine rujna, a potom se do 25. rujna predaju obvezujuće ponude za kupnju 4,76 milijuna dionica knjigovodstvene vrijednosti 100 kuna po dionici.

Potencijalnom kupcu Croatia banka u miraz donosi 13 poslovnica; u Čakovcu, Puli, Splitu, Osijeku, Slavonskom Brodu, Požegi, Virovitici, Vukovaru, Vinkovcima, Županji te Zagrebu.

U strukturi kredita 37 posto su zajmovi građanima, 23 posto tvrtkama, a čak 40 posto čine krediti državi ili uz državna jamstva, dok u strukturi depozita 71 posto čini štednja građana. Probleme u poslovanju pogoršalo je posrnuće Agrokora iz kojeg banka nije uspjela izaći neokrznuta zbog rezervacija za Konzum.

Uz racionalizaciju, čišćenje portfelja i prodaju loših kredita operativni rezultat na kraju 2019. bio je u pozitivnom teritoriju, no za konačni gubitak presudne su bile rezervacije za dva sudska spora.

Pod prvi kvartal ove godine Croatia podvlači crtu s 4,2 milijuna kuna bruto dobiti, no treba imati na umu da je u prvom kvartalu tek počela epidemija COVID-a 19 čiji će se efekti na poslovanje banaka tek značajnije osjetiti što godina odmiče.

U ranijim vaganjima budućnost Croatia banke promišljala se čak i u smjeru platforme koja bi okupila manje banke i tako im dala stratešku prednost, no (i) od toga se odustalo pa se ona usmjerila na organski rast.

S obzirom da je u (su)vlasništvu države i Hrvatska poštanska banka otvorena je mogućnost pripajanja većem igraču posebice nakon što je HPB prošle godine uspješno akvizirao posrnulu Jadransku banku.

To će ovisiti o interesu potencijalnih investitora koji trebaju odvagati prednosti i mane kupnje, a o mogućem uključivanju HPB-a presudit će politika, ali i nužni kapital.