Članicom Uprave Uniqa osiguranja Saša Krbavac postala je u rujnu 2004. godine.

Već prvog siječnja 2005. imenovana je za predsjednicu Uprave i na toj je poziciji i danas. Njezina matična kuća, Uniqa grupa između prošle jeseni i ovog ožujka, zaključila je posao kakav si u karijeri priželjkuju svi menadžeri. Uniqa je u Hrvatskoj kupila tržišnog konkurenta Basler osiguranje čija je premija značajno veća. Krbavac za Poslovni dnevnik govori o toj akviziciji te o trendovima unutar lokalne industrije osiguranja.

U aktualnu godinu Uniqa je doslovce ušla s velikim skokom. Basler je 2013. godinu zaključio sa 402 milijuna kuna premije, Uniqa sa 278 milijuna, pa je ta zajednička premija već sada donijela veliki pomak s 10. na čak četvrtu poziciju rang ljestvice. Što je "kumovalo" odluci da se nakon toliko godina ipak krene u šoping?
Strategija Uniqa grupe utemeljena je na poslovnom modelu profitabilnog i dugoročnog rasta na tržištima na kojima posluje. Naš cilj je u Austriji biti broj jedan, lider među konkurencijom, a na ostalim tržištima učvrstiti se u skupini tri prvoplasirana društva. Uniqa je na hrvatsko tržište stigla 1999. godine i tada bila jedna od prvih  greenfield investicija Uniqa Grupe. U međuvremenu rasli smo organski. Kada se prošle godine ukazala mogućnost za akviziciju, u našoj matičnoj kući u Beču odlučili su to iskoristiti, s obzirom da su preuzimanja dio razvojne strategije Grupe i u skladu s poslovnim modelom. Naš plan je, dobivenom ekonomijom obujma kroz preuzimanje Baslera, novo društvo, koje će nastaviti poslovati pod imenom Uniqa osiguranje, dugoročno pozicionirati među top pet igrača na hrvatskom tržištu. Cilj je rasti profitabilno, uz široku ponudu različitih vrsta osiguranja, koristeći sve svoje distributivne kanale, uz vrhunsku uslugu i maksimalnu sigurnost za naše klijente.  

Nakon što je objavljen podatak da je Basler, čiji je tržišni udjel bio tek nešto iznad četiri posto, kupljen za više od 500 milijuna kuna uzburkale su se i dvojbe i strasti kako je Croatia osiguranje prodano u bescjenje.
Cijena je javno objavljena jer je glavno pravilo naše grupacije da svi postupci moraju biti potpuno transparentni. Cijena koju je Uniqa grupa platila, određena je nakon dubinskog snimanja poslovanja Baslera. 

Osim pozitivnog efekta koji je Uniqu svrstao među top pet osiguratelja, hoće li spajanje donijeti i neke restriktivne mjere. Ima li prekobrojnih i kako će biti riješeni? 
Jedan od važnih razloga zašto se Uniqa grupa odlučila na akviziciju Baslera su zaposlenici koji su zaslužni za dosadašnji uspjeh tog društva. Predviđamo mogućnost da će se na određenim administrativnim pozicijama novog, zajedničkog društva javiti određeni višak zaposlenika. Nažalost, svako spajanje društava iz istovjetnog biznisa uvijek za posljedicu ima određeni višak zaposlenika, to se ne može izbjeći, ali ćemo taj negativni efekt pokušati umanjiti očuvanjem radnih mjesta što je više moguće.  

Premija oba društva gotovo je u idealnom omjeru, podijeljena je pola-pola na životna i neživotna osiguranja, to ostaje strateški model i nadalje ili, uvodite neke promjene?
Portfelj oba društva je kvalitetan i odlično disperziran i zaista nema razloga da u tom dijelu donosimo bilo kakve zaokrete strateške naravi.  

Višegodišnji pad premije na razini industrije osiguranja zaustavljen je u 2013. sa skromnim rastom od 0,4 posto. Kako su i prva dva mjeseca 2014. donijela plus može li se ocijeniti da se tržište konačno ipak budi? Što Uniqa planira za ovu godinu?
 Za osigurateljno tržište u 2014. očekujem pozitivno poslovanje. Što se nas tiče, najvažnije je da uspješno integriramo Basler u Uniqa osiguranje. Spajanje dva društva iznimno je složen i nadasve važan projekt i zato će to biti naš zadatak broj jedan u ovoj godini. Želim da iz ove integracije izađemo kao veći, jači i još bolji. 

Prošle jeseni krenula je dugo čekana liberalizacija u autoosiguranjima. U prva dva mjeseca ove godine naspram prošle premija je na razini industrije pala za 29 milijuna kuna ili sedam posto, a broj polica veći je 2,4 posto. Je li to najava "spirale" urušavanja premije od koje strahuje strukovna udruga aktuara koja je upozoravala da neodgovorna liberalizacija može iznjedriti velike negativne posljedice i za društva i za osiguranike?
Nedavno smo i mi ponudili individualizirane cjenike prilagođene stvarnom riziku, a rađene temeljem aktuarskih analiza primjenom svih dostupnih podataka i to po principu da je grupama osiguranika koji su imali više šteta,  premija sada skuplja, a onima koji su disciplinirani vozači jeftinija.Ovakav model nam se pokazao kao dobro rješenje pa očekujem da će i ukupni ovogodišnji rezultati biti na tom tragu. Što se tiče trendova na cjelokupnom tržištu nadam se kako će negativna iskustva iz pojedinih zemalja biti dovoljan alarm da se svi zadrže u razumnim okvirima prilikom uvođenja novih cjenika.

Uniqa je i u godinama recesije bilježila kontinuirani rast premije što je uspjelo malobrojnim konkurentima. Između 2008. i 2013. premija je uvećana sa 183 na 278 milijuna kuna dok je ukupno tržište palo za više od 600 milijuna. Po kojem ste receptu uspjeli to ostvariti?
Klijenti su nam, nije floskula, oduvijek u prvom planu. Držimo svoja obećanja, a to osiguranici prepoznaju i cijene. Prije dvije godine proveli smo reorganizaciju, pri čemu smo značajno unaprijedili procese kako bismo pojednostavili poslovanje, a istodobno bili još efikasniji. Model je proveden najprije u regiji Jugoistočna Europa, a potom je prepoznat i bit će preuzet i u okvirima našeg cijelog matičnog koncerna. To je strategija koja se doslovce preslikavala na sve države nakon što bi postale članice Europske unije međutim, nigdje nije izazvala potrese na tržištu niti oduzela neki veći udjel od društava koja su se otprije pozicionirala. Vidjet ćemo što budućnost donosi, no mislim da ni ovdje neće biti nekih velikih promjena. 

Ne plaše se konkurencije iz EU

Nakon što je Hrvatska postala članica Europske unije registraciju za rad dosad je dobilo više od 80 novih osiguravatelja i gotovo 200 zastupnika. Što ih motivira na dolazak na tržište koje ima samo 4,3 milijuna stanovnika i gdje je mirovina 80% umirovljenika manja od 2000 kuna? 
To je strategija koja se doslovce preslikavala na sve države nakon što bi postale članice Europske unije. Međutim, nigdje nije izazvala potrese na tržištu, niti je oduzela neki veći udjel od društava koja su se otprije pozicionirala. Vidjet ćemo što budućnost donosi, no mislim da ni ovdje neće biti nekih velikih promjena.