Potrošačke cijene u eurozoni trebale bi do kraja iduće zime porasti gotovo četiri puta snažnije od nominalnih primanja kućanstava, procjenjuju potrošači, prema anketi Europske središnje banke (ECB). U veljači potrošači su procijenili da će inflacija veljače iduće godine iznositi 4,6 posto, što je za 0,3 postotna boda manje no što su prognozirali u siječnju.

U iduće tri godine trebala bi se spustiti na 2,4 posto, prognoziraju u najnovijoj anketi ECB-a, što je za 0,1 postotni bod manje no što su očekivali na početku godine.

Nominalna primanja kućanstava trebala bi do kraja veljače 2024. porasti za 1,2 posto, što znači da potrošači sada očekuju za 0,1 postotni bod slabiji rast nego što su prognozirali početkom godine.

Njihova očekivanja nominalnog rasta potrošnje blago su poboljšana, iskazana u prognoziranoj stopi rasta od 3,9 posto, u usporedbi s 3,8 posto prognoziranih u siječnju. Gospodarska aktivnost u eurozoni trebala bi se u 12 mjeseci do kraja veljače 2024. smanjiti za 0,9 posto, U siječnju potrošači su prognozirali 1,2-postotni pad aktivnosti.

Stopa nezaposlenosti trebala bi po njima krajem veljače iduće godine iznositi 11,5 posto, što je uglavnom u skladu s njihovim siječanjskim prognozama. U anketi sudjeluje 14 tisuća ispitanika iz šest vodećih gospodarstava eurozone.

Hrvatska se u ožujku dvanaesti mjesec zaredom našla u skupini zemalja s dvoznamenkastim rastom cijena.

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena u ožujku 2023. u odnosu na lanjski ožujak na godišnjoj razini u prosjeku su više za 10,6 posto, dok su u odnosu na veljaču 2023. na mjesečnoj razini u prosjeku više za 0,8 posto.