Na svjetskim su tržištima cijene nafte pale i prošloga tjedna, petoga zaredom, pa su u posljednjih mjesec dana potonule više od 20 posto, zbog čega pojedini proizvođači najavljuju smanjenje proizvodnje.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna pala 3,6 posto, na 70,20 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 4,7 posto, na 60,20 dolara, blizu najniže razine od ožujka.

Od kolovoza do početka listopada cijene su nafte snažno rasle, dosegnuvši najviše razine u gotovo četiri godine, jer su se ulagači plašili oštrog pada izvoza nafte iz Irana, s obzirom da je SAD najavio uvođenje sankcija na iranski naftni sektor.

No, u proteklih pet tjedana cijene su nafte potonule više od 20 posto jer najveći svjetski proizvođači povećavaju proizvodnju kako bi nadoknadili iransku ponudu na tržištu.

„Cijene nafte i dalje su pod pritiskom i sada su službeno u području 'medvjeda', 20 posto ispod njihove prethodne najviše razine, dosegnute početkom listopada”, kaže William O'Loughlin, analitičar u tvrtki Rivkin Securities.

U jednom je trenutku u petak cijena barela na londonskom tržištu, po prvi put od travnja, zaronila ispod razine od 70 dolara.

Cijene su nafte pod pritiskom jer se pokazalo da iranski izvoz neće pasti onoliko koliko su se ulagači plašili, premda su početkom studenoga sankcije stupile na snagu.

„Dosad se pokazalo da sankcije Iranu nisu tako oštre kao što se očekivalo, jer su Sjedinjene Države izuzele niz zemalja, što znači da te zemlje mogu i dalje kupovati određene količine iranske nafte. Stoga iranski izvoz nije smanjen onoliko koliko se prvotno očekivalo”, objašnjava William O'Loughlin.

To izuzeće, koje može trajati 180 dana, dobile su, među ostalim, Indija, Irak, Turska i Južna Koreja.

Uz to, kompanija China National Petroleum poručila je da i dalje crpi naftu iz iranskih polja u kojima ima udjele.

„Iranski izvoz iznosit će u tom razdoblju izuzeća između 1,4 i 1,5 milijuna barela dnevno, otprilike polovicu iranskog izvoza iz polovice 2018.”, pišu analitičari tvrtke Bernstein Energy u osvrtu na situaciju na tržištima.

Proizvodnja raste, potražnja slabi

Kako izvoz Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i dalje raste, gomilaju se zalihe, što pritišće cijene nafte, objašnjavaju analitičari Bernstein Energya.

Osim OPEC-a, i drugi najveći proizvođači nafte u svijetu, SAD i Rusija, posljednjih mjeseci povećavaju proizvodnju.

Proizvodnja SAD-a, Rusije i Saudijske Arabije kreće se blizu ili na rekordnim razinama, ukupno više od 33 milijuna barela dnevno, što čini trećinu nafte u svijetu.

U petak je tvrtka Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna broj naftnih postrojenja u SAD-u porastao već četvrti put u posljednjih pet tjedana, i to na ukupno 886 postrojenja, najviše od ožujka 2015. godine.

To znači da se i dalje može očekivati rast američke proizvodnje, koja se ionako kreće oko najviših razina u povijesti.

„Usporavanje rasta svjetskog gospodarstva ostaje ključni negativni rizik za cijene nafte”, poručuju analitičari Bernstein Energya.

Posljednji podaci pokazuju, naime, da je u trećem tromjesečju usporen rast američkog i kineskog gospodarstva u odnosu na prethodni kvartal, što bi moglo značiti da američko-kineski trgovinski rat počinje prigušivati rast.

Slične trendove bilježi i gospodarstvo eurozone, pa se ulagači plaše da će zbog usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava oslabiti i potražnja za 'crnim zlatom'.

Zbog toga neki veliki proizvođači najavljuju smanjenje proizvodnje. Tako je u nedjelju Saudijska Arabija poručila da će u prosincu smanjiti proizvodnju za 500 tisuća barela dnevno.

Zahvaljujući tome, u ponedjeljak ujutro na azijskim su tržištima cijene nafte porasle oko 1 posto.