Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici objavili su u nedjelju, uoči službenog sastanka, da će smanjiti proizvodnju za još 1,16 milijuna barela dnevno nakon pada cijena pod pritiskom strahovanja od bankovne krize.

Time bi OPEC+ od svibnja do kraja godine smanjivao proizvodnju za 3,66 milijuna barela dnevno, prema izračunima Reutersa, što odgovara 3,7 posto svjetske potražnje.

Nedjeljna odluka objavljena je dan prije virtualnog sastanka ministara članica OPEC+ i zatekla je analitičare koji su očekivali da će skupina potvrditi plan iz listopada o smanjenju proizvodnje za dva milijuna dnevno do kraja 2023.

Proizvođači su tako ipak reagirali na pad cijena nafte, unatoč intervenciji regulatora u SAD-u i Švicarskoj, koja je stišala strahovanja od bankovne krize i posustajanja gospodarskog rasta zbog otežanog pristupa kreditima. Slabije gospodarstvo znači i slabiju potražnju za naftom.

Saudijska Arabija, najveći OPEC-ov proizvođač, planira smanjiti proizvodnju za 500.000 barela dnevno kako bi poduprla stabilnost naftnog tržišta, izvijestilo je ministarstvo energetike.

Irak planira smanjiti proizvodnju za 211.000 barela dnevno, prema službenom priopćenju. Ujedinjeni Arapski Emirati izbacivat će na tržište 144.000 barela dnevno manje nego do sada, a Kuvajt 128.000 barela.

Oman je odlučio iz tržišta isključiti 40.000 barela dnevno, a Alžir 48.000 barela. I Kazahstan smanjuje proizvodnju, za 78.000 barela dnevno.

Potpredsjednik ruske vlade Alexander Novak kazao je u nedjelju da će Moskva produljiti planirano smanjenje proizvodnje za 500.000 barela dnevno do kraja godine. Moskva je odluku donijela još u veljači, nakon što je Zapad uveo cjenovni limit na njezinu naftu.

G7 i njegovi saveznici, uključujući EU, ograničili su cijenu ruskih barela na 60 dolara kako bi Moskvi ograničili financijske kapacitete za financiranje invazije na Ukrajinu. Osiguravateljima i prijevoznicima zaprijetili su sankcijama budu li servisirali skuplju rusku naftu.

Cijene nafte porasle iznad 85 dolara

Cijene nafte poskočile su u ponedjeljak na međunarodnim tržištima iznad 85 dolara, potaknute najavom vodećih proizvođača da će smanjiti opskrbu više no što su bili planirali kako bi stabilizirali cijene poljuljane strahom od recesije.

Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila viša za 5,31 dolar nego na zatvaranju trgovine na kraju prošlog tjedna i iznosila je 85,20 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 5,10 dolara višoj cijeni, od 80,77 dolara.

OPEC+ uzdrmao je tržišta nedjeljnom najavom da će od svibnja do prosinca smanjivati proizvodnju za dodatnih 1,16 milijuna barela dnevno, povrh dosadašnjih dva milijuna barela dnevno do studenog.

Time bi se njihova proizvodnja smanjila za ukupno 3,66 milijuna barela dnevno, što odgovara 3,7 posto globalne potražnje, prema Reuersovom izračunu.

Potez OPEC-a loš je za globalni rast

Američka ministrica financija Janet Yellen rekla je u ponedjeljak da je iznenađujući dogovor o smanjenju proizvodnje nafte, što je ranije dogovorio OPEC+, “nekonstruktivan čin” koji će negativno utjecati na globalni rast i opteretiti potrošače u vrijeme visoke inflacije.

“Mislim da je riječ o potezu OPEC-a koji je vrijedan žaljenja”, kazala je Yellen novinarima, dodajući da je još prerano za procjenu učinka tog poteza na cijene.

“Mislim da je to vrlo nekonstruktivan čin u ovom trenutku kada je važno pokušati zadržati niske cijene energije”, dodala je.

Yellen je naglasila da je smanjenje cijena benzina u odnosu na prošlogodišnje vrhunce pomoglo u ograničavanju inflacije i da bi bilo štetno da se trend preokrene.

Referentne cijene nafte skočile su za 6 pošto u ponedjeljak, dan nakon što je skupina OPEC+ uzdrmala tržišta dogovorom o dodatnom smanjenju proizvodnje, što je izazvalo strah od smanjenja opskrbe.

“Jasno je da to nije pozitivno za globalni rast”, rekla je Yellen.

“Time se povećavaju neizvjesnost i opterećenja u vrijeme kada je inflacija već visoka”, dodala je.

Američki predsjednik Joe Biden umanjivao je važnost spomenute odluke u ponedjeljak.

“Neće biti tako loše kao što mislite”, rekao je novinarima dok se ukrcavao na Air Force One u Minneapolisu za povratak u Washington nakon obilaska tvornice.

Upitana o utjecaju koji bi smanjenje proizvodnje nafte u zemljama skupine OPEC+ imalo na gornju granicu od 60 dolara po barelu koju su zapadne vlade nametnule za rusku sirovu naftu, Yellen je rekla da ne vidi da to ima značajan utjecaj na odgovarajuću razinu gornje granice.

“Vidim da to funkcionira”, istaknula je, dodajući da je to dovelo do velikih popusta na rusku naftu i povećane pregovaračke moći za kupce.

Ipak, zapadne bi vlade mogle razmotriti razinu gornje granice, ako to bude potrebno, što sada nije slučaj, kazala je američka ministrica financija.