Cijena je nafte jučer narasla na 68 dolara za barel. Dogodilo se to unatoč globalnog ekonomskog usporenja zbog kojeg se predviđalo da će nafta i njezini derivati pojeftiniti. No, ona poskupljuje u ritmu prema kojem bi za kraće vrijeme mogla prijeći i 70 dolara.

Oslabjela potražnja

Taj rast od 25 posto koliko je nafta narasla ove godine događa se zbog smanjene opskrbe zemalja OPEC-a te američkih sankcija Iranu i Venezueli, koji su veliki proizvođači. Situaciji nije pomoglo niti smanjenje američkih zaliha. Ta je situacija u drugi plan potisnula brige oko eventualnog smanjene potražnje.

No, ima tu i još jedan puno prozaičniji razlog, a to je budžet Saudijske Arabije. Da bi zatvorili rupu, Saudijcima treba vrijednost nafte od barem 70 dolara za barel već ove godine čak i ako im zbog rasta cijena udio na svjetskom tržištu padne. Rijad je već počeo smanjivati količine namijenjene izvozu bez obzira na zahtjeve za većim isporukama od strane prerađivača.

Jasno je kako to nimalo ne ide na ruku Donaldu Trumpu koji je očekivao suprotno, povećanje proizvodnje zemalja OPEC-a kojom bi se kompenzirale njegove sankcije prema Iranu i Venezueli. Razlog se može tražiti i u ovotjednom političkom kontekstu Trumpova priznanja Golanske visoravni kao dijela Izraela čemu se Saudijska Arabija žestoko protivi. Arapska se kraljevina u međuvremenu pravi da ništa ne zna i dalje tvrdeći kako je tržište to koje određuje cijenu nafte. No, poznati su saudijski planovi velikih javnih investicija kojima bi se trebalo potaknuti rast. Te investicije traže novac koji, čini se, Saudijci misle namaknuti prihodom od nafte. Kako potražnja nije na dovoljnom nivou, rješenje je za njih u njezinom poskupljenju.

Zabrinjavajuće su riječi Jihada Azoura, direktora MMF-a za regiju Bliskog istoka i središnje Azije koji tvrdi kako Saudijcima za pokrivanje budžetskog deficita sasvim sigurno neće biti dovoljno povećanje cijene nafte na tek 70 dolara. Po njemu, treba očekivati pokušaj da nafta poskupi čak na 85 dolara za barel. Moguće je da je to dvostruka igra, odnosno nastojanje da se izbjegne mogućnost ponavljanja scenarija u kojem nafta pada na tek 30 dolara za barel.

Prvi osjete vozači

Saudijska Arabija planira spustiti nivo svoje proizvodnje na ispod deset milijuna barela. Sve to ide na ruku još nekome – Rusiji koja je sad u povoljnoj poziciji u kojoj može ili popraviti vlastiti budžet poskupljenjem svoje jeftine nafte ili ojačati političku poziciju prema OPEC-u, ako Saudijci od nje zatraže da isprati njihovu igru smanjenja proizvodnje. Ako se sve ovo dogodi, lako bi se moglo dogoditi da najveći svjetski izvoznik nafte postanu – Sjedinjene Države. A poskupljenje barela nafte odmah osjete krajnji potrošači na benzinskim crpkama.