Europska središnja banka (ECB) mora pozorno pratiti kretanje cijena jer bi inflacija u eurozoni trebala blago ojačati u idućim mjesecima zbog čega je prerano za “objavu pobjede”, upozorila je čelnica središnje banke Christine Lagarde.

Banka eurozone u srpnju prošle godine pokrenula ciklus zaoštravanja monetarne politike kako bi obuzdala rapidan rast cijena, podigavši kamatne stope do rujna ove godine za 4,5 postotnih bodova.

Na rujanskoj sjednici ECB je signalizirao da se ciklus možda bliži kraju, s obzirom na zakočenu potražnju i posustajanje gospodarskog rasta u eurozoni. U listopadu zaključili su da su restriktivnom monetarnom politikom zakočili potražnju i osigurali uvjete za slabljenje inflacije.

Ne nagliti sa zaključcima
U listopadu se rast potrošačkih cijena u zemljama eura spustio na 2,9 posto, najnižu razinu od ljeta 2021., iznenadivši tržišta koja su počela špekulirati da bi ECB mogao sniziti kamatne stope već u travnju ili lipnju iduće godine. Do kraja 2024. godine mogle bi biti niže i za puni postotni bod, nagađaju.

“Još nije vrijeme za proglašavanje pobjede nad inflacijom. Moramo i dalje biti usredotočeni na vraćanje inflacije na našu ciljanu razinu i ne smijemo nagliti sa zaključcima temelju na kratkoročnih trendova”, rekla je čelnica ECB-a u utorak u govoru u Berlinu.

Lagarde je svojedobno izjavila da bi mogli zadržati kamatne stope na važećoj razini “sljedećih par tromjesečja”, podsjeća Reuters. Guverner francuske središnje banke Francois Villeroy de Galhau, član ECB-ovog upravnog odbora, govorio je o “nekoliko tromjesečja”.

“Morat ćemo i dalje pozorno pratiti rizike tvrdokorne inflacije”, rekla je Lagarde na skupu na kojem je sudjelovao i njemački ministar financija Christian Lindner. Dodala je da će rast cijena u nadolazećim mjesecima zapravo blago ubrzati. Sličnu je ocjenu nedavno iznio i potpredsjednik ECB-a Luis de Guindos.

Problem niske baze
Inflacija će blago ojačati uglavnom zbog niske poredbene osnovice na kraju prošle godine, objašnjava Lagarde. Taj efekt “odražava značajan pad troškova energije na kraju prošle godine i ukidanje dijela fiskalnih mjera uvedenih u sklopu borbe protiv energetske krize”, objasnila je. U osvrtu na rizike izdvojila je snažan rast nominalnih plaća iako ECB za sada očekuje tek “nadoknadu” nižih realnih plaća koje je ‘pojela’ inflacija.

ECB je među ključnim uzrocima inflacije izdvojio i profit kompanija i planira pratiti hoće li kompanije apsorbirati povećanje plaća kroz niže profitne marže, kao i odnos ponude i potražnje na tržištu rada i očekivanja dugoročne inflacije.

“Morat ćemo i dalje pozorno pratiti (što se događa), dok ne dobijemo čvrste dokaze da su stvoreni uvjeti za vraćanje inflacije na našu ciljanu razinu kroz dulje vremensko razdoblje”, zaključila je Lagarde. Ciljani iznos inflacije u eurozoni je dva posto.