Samo četvrtina europskih građana smatra da im je energetska politika EU-a osigurala pristupačnije cijene, iako joj je to glavna zadaća, po mišljenju nešto manje od polovine ispitanika u istraživanju Eurobarometra.

Čak 40 posto ispitanika u EU poistovjećuje europsku energetsku politiku s pristupačnijim cijenama energije, pokazalo je posebno izdanje Eurobarometra. Trećina njih smatra da europska politika podrazumijeva potporu ulaganjima u inovativne energetske tehnologije, a njih 30 posto istaknulo je štednju energije.

U Hrvatskoj je 39 posto ispitanika izjednačilo europsku energetsku politiku sa smanjivanjem potrošnje energije. Njih 38 posto smatra pak da podrazumijeva pristupačnije cijene energije. Cijene su zahvaljujući europskoj energetskoj politici uistinu postale pristupačnije unatrag pet godina po mišljenju 29 posto ispitanika u Hrvatskoj, pokazalo je istraživanje.

Cjenovno pristupačni
Na razini EU-a samo četvrtina ispitanika smatra da je EU uistinu i osigurala energiju po povoljnijim cijenama. “Građani izražavaju visoku razinu zabrinutosti za cjenovnu pristupačnost energije i istodobno prihvaćaju potrebu za prijelazom na čistu energiju”, zaključila je europska povjerenica za energiju Kadri Simson.

“Priznaju da je EU ublažio najteže posljedice visokih cijena energije u nedavnoj energetskoj krizi, mjerama koje su uključivale ublažavanje naglih oscilacija cijena i zaštitu ranjivih potrošača od poskupljenja, ali žele da u idućim godinama zadržimo fokus na cjenovnoj pristupačnosti”, dodala je Simson.

Najveći je uspjeh europska politika u proteklih pet godina postigla u potpori dodatnim ulaganjima u energiju iz obnovljivih izvora, po mišljenju 42 posto ispitanika u Hrvatskoj i njih 35 posto na razini EU-a.

Učinkovitost zgrada
Na drugom je mjestu po mišljenju ispitanika u Hrvatskoj poboljšana energetska učinkovitost zgrada koju je izdvojilo njih 36 posto. Na razini EU-a njezine rezultate na tom području pohvalilo je samo 22 posto građana. Značajan je i raskorak u percepciji u Hrvatskoj i na razini EU-a o ulozi europske energetske politike u sprečavanju nestašice i nestanka energije.

U Hrvatskoj tako 30 posto ispitanika poistovjećuje europsku politiku s rješavanjem takvih problema. Na razini EU-a njihov udio iznosi samo 22 posto. Otprilike trećina ispitanika u Hrvatskoj smatra da je europska politika poduprla ulaganja u energetsku strukturu među zemljama članicama i unutar njih.

Europljani su pak u prosjeku suzdržaniji i takvu je ocjenu iznijelo samo 22 posto njih. No, nešto više od četvrtine građana EU-a smatra da europska politika podrazumijeva koordinaciju članica u energetskim pitanjima. U Hrvatskoj takvo mišljenje dijeli samo petina ispitanika.