Stvar je percepcije, no Hrvatska slovi kao primarno turistička zemlja koja najveći dio novca zarađuje kroz taj sektor, koja je deindustrijalizirana i u kojoj prevelik broj zaposlenih radi javnom sektoru, dok za razliku od nas razvijene članice EU zarađuju ‘prave’ novce kroz industriju, IT sektor i druge usluge. Je li baš tako? Prema podacima analitičara Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, turizam u Hrvatskoj doista jest velik generator BDP-a i zapošljavanja u odnosu na udjele tog sektora u BDP-u i ukupnoj zaposlenosti u drugim EU državama. Slično je i s građevinarstvom, ali je po udjelu javnog sektora Hrvatska u sredini ili donjem dijelu ljestvice u EU, dok joj ICT sudjeluje u BDP-u čak s većim udjelom nego u primjerice Njemačkoj. U usporedbi s Njemačkom zanimljivo je i da Hrvatska ima veći udjel zaposlenih u prerađivačkoj industriji, ali je njihova produktivnost osjetno slabija, jer manje pridonosi BDP-u, i to osjetno. A i u nekim drugim sektorima ima, što se Hrvatske tiče, neočekivanih pokazatelja.

Veća dodana vrijednost

Tako, primjerice, poljoprivreda u Hrvatskoj imala udjel od 6,7 posto u broju ukupno zaposlenih i donosi tri posto BDP-a. Gledano po broju zaposlenih Hrvatska je u 2023. bila na sredini ljestvice, međutim po važnosti poljoprivrede za ukupni BDP je među članicama s većim udjelom. Najveći udjel poljoprivrede u BDP-u imaju Mađarska, Latvija, Rumunjska i Grčka, od 4,7 posto do 3,8 posto, dok Bugarska i Litva imaju po tri posto, kao i Hrvatska, a ostale članice imaju manje, primjerice Slovenija 1,7 posto, a Njemačka 0,7 posto. Po broju zaposlenih u poljoprivredi najviše odskaču Rumunjska (20,9%), Bugarska (14,9%) i Grčka (10,8%), a najmanje zaposlenih u tom sektoru imaju u Luksemburgu, Belgiji i Njemačkoj, (od 9,7 do 1,2%), što signalizira visoku automatiziranost i veću dodanu vrijednost u proizvodnji. Sličan trend je i s prerađivačkom industrijom. U razvijenijim zemljama udjel industrije u BDP-u je veći, a u zaposlenosti manji. U Danskoj tako taj sektor zapošljava 9,6 posto svih radnika, a donosi 16 posto BDP-a, u Njemačkoj u BDP-u participira s 18,7 posto, a zaposlenosti 16,3 posto. Kod nas prerađivačka industrija zapošljava 17,3 posto (podatak za 2022.), a donosi 10,8 posto BDP-a.

Zadnjih godina građevinarstvo u Hrvatskoj ima trend rasta, a udjel zaposlenih svrstava ju među zemlje s najvećim udjelom, uz Luksemburg (10,1%) i Rumunjsku (9,3%). Zadnji podatak u analizi za Hrvatsku odnosi se na 2022., gdje je učešće bilo na razini 8,7 posto, a sve ostale zemlje imale su manje udjele. No, za BDP taj sektor u nekim drugim zemljama predstavlja puno veći značaj i ne odskače puno od udjela zaposlenosti, dok je u hrvatskom BDP-u njegov udjel 4,7 posto.

Kod udjela ICT-a, u HZZ-u izdvajaju neočekivan odnos i značajno učešće koje ta djelatnost ima u nekim manje razvijenim zemljama. Konkretno, u Rumunjskoj on čini 7,1 posto BDP-a, a u Danskoj svega 4,3 posto. Vrlo nizak udjel u BDP-u ICT imaju i Austrija i Italija, dok je Hrvatska u gornjoj polovici s pet posto, ispred primjerice Francuske, Slovenije ili Luksemburga.

Kod većine zemalja udjel, pa tako i u Hrvatskoj, koji ICT ima u BDP-u bitno je veći nego je njegov značaj u zapošljavanju. U Hrvatskoj tako ICT ima udjel u zaposlenosti od 3,1 posto, što nas inače svrstava među zemlje s manjim značajem ICT-a po tom kriteriju. Najviše zaposlenih u ICT-u ima, uz Irsku (6,5%), ima Estonija (5,3%), a manje od nas zaposlenih imaju Belgija, Grčka, Italija, Portugal i Rumunjska. Ni po udjelu stručnih, tehničkih i znanstvenih djelatnosti u BDP-u Hrvatska ne stoji dobro, on je na razini od 6,6 posto, a slabiji je samo u Grčkoj, Bugarskoj i Španjolskoj, dok niz zemalja ima dvoznamenkasto učešće.

Razvijenost presudna

U turizmu i ugostiteljstvu, prema usporedivim podacima za razdoblje od 2020. do 2022., Hrvatska je među nekoliko zemalja s najvećim učešćem i u BDP-u i zaposlenosti, uz Španjolsku, Grčku i Maltu. Po važnosti za BDP prednjači samo Grčka, u kojoj turizam čini 6,5 posto BDP-a, a Hrvatska je drugorangirana s udjelom od 5,7 posto, koja je tik ispred Cipra i Portugala. Najmanji udjel u BDP-u turizam ima za Luksemburg (0,8%) i Slovačku (1%). No, u pravilu u svim zemljama EU udjel zaposlenih u ovoj djelatnosti ima značajno veći postotak od onog koji se bilježi za BDP. Pritom su opet na vrhu iste zemlje – Grčka (12,7%), te Španjolska i Hrvatska, u kojima je taj udjel jednakih sedam posto. Najmanji udjel zaposlenih u turizmu ima Rumunjska, Poljska i Litva, od 2,3 do 2,8 posto.

Ono što je zajedničko svim članicama EU jest visok značaj javnog sektora. Po statistici koja uključuje javnu upravu, obranu, obrazovanje, zdravstvo i socijalnu skrb, taj segment u ukupnoj zaposlenosti u 15 članica veći je nego u Hrvatskoj (u kojoj je taj udjel 23,8%), a najviši je u Švedskoj (35,5%) i Belgiji (34,8%). Razvijenije zemlje imaju i veći značaj javnog sektora u BDP-u, u Hrvatskoj je on 15,1 posto, dok viši udjel ima 14 članica EU, a rekorderi su Belgija i Francuska, u kojima oni čine 19 posto BDP-a.