U državni proračun iz Bruxellesa naposljetku je stigla izdašna financijska injekcija od 818,4 milijuna eura, odnosno 6,14 milijardi kuna, iz Mehanizma oporavka i otpornosti.

Vlada se pohvalila da je to najveća pojedinačna uplata iz EU-a otkad je Hrvatska postala članica 2013., no to je ujedno i jedini iznos koji se Hrvatskoj garantira, sve ostale uplate ovisit će o ispunjenju obećanih reformi.

Odradi li Hrvatska posao kako je zacrtano Nacionalnim planom oporavka i otpornosti, u proračun bi do 2026. trebalo stići bespovratnih 47,5 milijardi kuna.

Za najspremnije projekte

Vlada Andreja Plenkovića najavila je u utorak da će novac iz predujma “biti usmjeren na reforme i projekte koji su najspremniji i koji se mogu prvi realizirati”.

Među ostalim, to se odnosi na potporu projektu za istraživanje i razvoj autonomnih vozila Rimac Automobila, ulaganje u širokopojasnu pristupnu infrastrukturu i osiguranje pristupa 5G mreže, potpore poduzetnicima za energetsku učinkovitost i korištenje obnovljive energije u industriji, projekte dekarbonizacije zgrada, kao i projekte vodnog gospodarstva koji već imaju spremnu projektno studijsku dokumentaciju, natječajnu dokumentaciju te ishođene građevinske dozvole.

“Primanje avansnih sredstava za Hrvatsku označava početak provedbe kandidiranih investicija u okviru NPOO-a. Nakon faze očuvanja radnih mjesta i gospodarske stabilnosti u okolnostima COVID-19 krize, posvećeni smo reformskom procesu i korištenju osiguranih europskih sredstava za brz gospodarski oporavak i razvoj, uz jasan smjer dvostruke tranzicije – digitalne i zelene”, rekao je Plenković.

Rok za provedbu svih reformi i investicija u NPOO-u je 31. kolovoza 2026. Nacionalni plan predviđa 77 reformi i 152 ulaganja. Osmišljen je kroz pet komponenti i jednu inicijativu. Na gospodarstvo se odnosi 26,2 milijarde kuna, javnu upravu, pravosuđe i državnu imovinu 4,36 milijardi, na obrazovanje, a znanost i istraživanje planirano je 7,5 milijardi kuna.

Na obnovu zgrada 12 posto

Na tržište rada i socijalnu zaštitu planira se 2,09 milijardi kuna, dok će za zdravstvo biti utrošeno 2,56 milijardi kuna. Na “inicijativu” obnova zgrada potrošit će se 12 posto odobrenog novca, 5,95 milijardi kuna.

Prema projekcijama Vlade, BDP u 2025. godini bit će 4,2 posto kumulativno veći nego što bi bio bez NPOO-a. U zadnjoj godini provedbe, 2026., bruto domaći proizvod trebao biti oko 17 milijardi kuna veći nego što bi to bio bez EU injekcije.