Stigao je ožujak, mjesec u kojem su brojni trgovci najavili nova poskupljenja te se građani pitaju kada ih točno mogu očekivati i zašto.

“Ne možete vi upravljati cijenama u tržišnoj ekonomiji, bit će onako kako bude. Ulazimo u drugi val inflacije, nakon prvog vala koji je bio posljedica COVID-a, nestašice roba do ove agresije Rusije na Ukrajinu”, istaknuo je ekonomski analitičar Damir Novotny za HRT-ovu emisiju U mreži prvog.

Ističe da je inflacija monetarni problem. “Središnje banke su proteklih 20 godina emitirale 300 posto više novca nego što je bio ekonomski rast, novca je bilo previše na tržištu, dodajući da su se uz to dogodili “tektonski poremećaji” 2020. godine”, rekao je.

Dodaje da se to može riješiti samo smanjenjem novca u opticaju. “Ako federalne rezerve SAD-a podižu kamatne stope sustavno i snažno, to će vjerojatno učiniti i Europska središnja banka”, pojašnjava Novotny ipak dodajući da cijene ne mogu unedogled rasti jer će se smanjiti kupovna moć.

Kaže da će se svi potrošači morati navikavati na inflaciju. “Mi smo se svi 80-tih i 90-tih privikavali na inflatorne pritiske. Nema izbora, potrošači moraju smanjiti potražnju i s time smanjiti pritisak”, dodao je.

Jurica Lovrinčević, savjetnik ministra gospodarstva Davora Filipovića, kaže da je hrana u prošloj godini porasla 20 posto, dodajući da se cijene ne mogu dizati unedogled.

“Pojedini akteri dižu nerezonski cijene i smatramo da nije situacija za dizanje cijena i daljnji napad na standard građana. Vlada mora intervenirati u ovakvim situacijama, a kao što je i prije radila vezano uz cijene energenata i ograničavanje maksimalne cijene osnovnih artikala. Imamo najave dizanja cijene hrane”, rekao je.

Građani pomalo već imaju strah od odlaska u trgovinu, a poglavito kada bace pogled na cijene u trgovinama.

Prehrana je ključna

Jedna jeftina namirnica najviše podiže razinu željeza u krvi

Duže nego što mislite

Znate li koliko dugo trebate čuvati dokaz o plaćanju računa i režija?

“Mi ovih dana dobivamo nove cjenike, uspjeli smo najveći dio prolongirati do 1. travnja. Dio dobavljača je inzistirao na povećanju, mislim da ćemo ih na određeno vrijeme blokirati. No, trgovci su tu manje-više nemoćni jer moramo imati robu na policama. Imamo dobavljače od kojih nabavljamo robu, ako su jače digli cijene, mi to moramo ispoštovati i tu je kraj priče”, kaže Ivica Katavić, predsjednik udruženja trgovine Hrvatske gospodarske komore.

Što će biti s plaćama?

Logično, postavlja se pitanje što će biti s plaćama, hoće li one barem djelomično podmiriti inflaciju.

“Mi u Hrvatskoj ne možemo govoriti o plaćama koje su bahato visoke. Govorimo o plaćama koje nisu niti do sada bile dostatne za preživljavanje, a kamoli za ovo što se dogodilo u 2022. i početkom ove godine. Medijalna neto plaća je 877 eura, to se odnosi na oko 800 tisuća plaća. Minimalna plaća je oko 560 eura, a mirovina prosječna oko 400-tinjak eura. Ta primanja nisu dostatna za podmirenje osnovnih potreba”, rekao je predsjednik Nezavisnog hrvatskog sindikata Krešimir Sever.

Dodaje da su cijene energenata pale i da nema potrebe za velikim poskupljenjima.

“Ovdje se radi o tome da netko želi nadoknaditi sve ono što je pokušao zaraditi 2020., 2021. te 2022. To je pritisak multinacionalnih korporacija da se cijene dignu. Dobavljači imaju svoje udjele. Ovdje je otvoreno i vrlo jasno, sada je ovo prigoda za domaću proizvodnju da se iskaže. Evo, imate primjer Saponije koja je rekla da neće podizati cijene. Država ne treba pitati tko će dojaviti cijene ili ne, da se objavljuju cijene svakih 14 dana i da ljudi mogu birati gdje će kupovati. Najbolji regulator su kupci. Od jednih kupuju, a od drugih neće”, dodao je.

Lovrinčević se slaže sa Severom da bi hrvatski proizvođači trebali iskoristiti cjelokupnu situaciju. “Ovo je prilika za hrvatske proizvođače da se iskažu, da se strpe koliko god mogu i da na taj način, ne dizanjem cijena, povećaju udjele na policama hrvatskih lanaca”, rekao je.