Postoje li naznake pozitivnih trendova ili je status quo u Hrvatskoj i dalje izraz neprepoznavanja korištenja patentnog sustava od strane domaćeg gospodarskog, poduzetničkog i znanstveno-istraživačkog sektora u svrhu učinkovitije inovacijske djelatnosti i jačanja konkurentnosti? Pitanje je lansirano podacima DZS-a za 2022., prema kojima su domaći prijavitelji podnijeli 122 patentne prijave, što je 45 više nego godinu prije. Osim toga, lani je 130 patentnih prijava, ili čak 42 više nego 2021. podneseno Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo (DZIV), dok je istovremeno u nacionalnom postupku priznat 51 patent ili sedam manje nego 2021. I onda “hladni tuš”; podaci ne daju razloge za zadovoljstvo, potvrđuju stručnjaci sagledavajući širu sliku kretanja broja domaćih prijava za zaštitu intelektualnog vlasništva i trendove u inozemstvu.

Neznatno pozitivno

Iako je 2022. bila nešto bolja od prethodne dvije godine, prema ocjeni glavne ravnateljice DZIV-a Ljiljane Kuterovac, ne može se govoriti o značajnijem trendu povećavanja broja prijava koji bi ukazivao da se stvari bitnije popravljaju. “Slična ocjena odnosi se i na broj prijava za zaštitu intelektualnog vlasništva domaćih prijavitelja u europskim sustavima za zaštitu intelektualnog vlasništva (Europski patent, žig i registrirani dizajn EU-a), koji bilježi tek neznatni pozitivni trend rasta s obzirom na značaj europskog tržišta za većinu naših gospodarstvenika. Također slični neznatno pozitivni trendovi broja prijava domaćih prijavitelja na ukupnom svjetskom tržištu proizlaze iz statistika Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo”, kaže Kuterovac.

Za ilustraciju ističe da su 2019. domaći prijavitelji podnijeli 195 patentnih prijava, a 2013. njih 230. Iako se pokazuju naznake napretka, ovakvim rezultatima nismo i ne možemo biti zadovoljni, smatra profesorica zagrebačkog Pravnog fakulteta Romana Matanovac Vučković. Kaže kako se kontinuirano radi na unaprjeđenju inovacijskog sustava, donosimo odlične strategije, smjernice, institucije deklaratorno pokazuju sjajne vizije u tome smjeru, zakoni u području intelektualnog vlasništva su nam izvrsni, podrška DZIV-a velika, no svejedno još uvijek nema pomaka.

”Nalazimo se na začelju inovacijske djelatnosti u EU. Potrebno je puno više ulaganja u istraživanje i razvoj, u istraživačke i znanstvene projekte, osmišljavanje poticajnih financijskih mjera kroz porezna rasterećenja i poticaje za privatne subjekte, kao i mjera praktičnog transfera tehnologija iz znanstveno-istraživačkog u gospodarski sektor”, navodi Matanovac Vuković.

Iskoristiti mogućnosti

Kvalitetno usmjerena praktična istraživanja, kontinuitet institucija posvećenih transferu tehnologije te suradnja znanstvenog i gospodarskog sektora, tvrdi, ključ su napretka. A preporuka koju iznosi zapravo je apel da se okupe sve nacionalne inovacijske i istraživačke snage i iskoriste mogućnosti koje se ukazuju kroz NPOO. Potrebno je, ističe, pojačati i kvalitetne istraživačke aktivnosti na svim razinama, od studentske do visokoprofilirane znanstvene razine.

Postupak priznavanja traje 3 do 4 godine od datuma podnošenja prijave, pa Kuterovac tumači da se stoga patenti priznati u 2022. odnose na prijave patenta iz ranijih godina. Također, kaže da na dinamiku dodatno mogu utjecati i ograničenja u raspoloživim ljudskim resursima, koji su u DZIV-u nedostatni zbog ograničenja zapošljavanja u državnoj upravi i neatraktivnim primanjima za privlačenje stručnjaka.

Prema tehničkom području, najveći udio priznatih patenata u 2022. bio je u području kemije (30,6%), slijede elektrotehnika i opće strojarstvo s po 19,4%, dok je najmanji bio u području mjeriteljstva (14,5%).