Portal MojPosao u prvoj je polovici ove godine zabilježio povećanje oglasa za posao za gotovo 40 posto, a u oko 22 tisuće objavljenih oglasa najviše su se tražili konobari, prodavači, kuhari, vozači i programeri.

Kako su u utorak izvijestili s tog portala, tijekom prvih šest mjeseci poslodavci su putem portala MojPosao objavili 21.800 oglasa za posao, što je 37 posto više nego u prvom polugodištu prošle godine. Najviše oglasa, 24 posto, objavili su poslodavci s područja turizma i ugostiteljstva, 17 posto oglasa odnosilo se na zanimanja s područja trgovine, a 14 posto s područja proizvodnje i zanatskih usluga.

U prvoj polovici ove godine poslodavci su najviše tražili radnike sa srednjom stručnom spremom, koja je bila uvjet u 54 posto objavljenih oglasa, dok se visoka stručna sprema tražila u četvrtini (25 posto) oglasa. 

Pritom podaci portala MojPosao pokazuju da su se za popunjavanje radnih mjesta za koja je potrebna srednja stručna sprema najviše tražili konobari, prodavači, kuhari, vozači i prodajni predstavnici.

Među osobama s visokom stručnom spremom, pak, najtraženiji su bili programeri, inženjeri građevine i strojarstva, informatičari te diplomirani ekonomisti.

Oglasima u kojima poslodavcima stručna sprema nije bila bitna najčešće su se tražili konobari, programeri, prodavači, kuhari i vozači.

U odnosu na prvih šest lanjskih mjeseci najviše je, pak, rastao broj objavljenih oglasa za zanimanja u djelatnostima skladištenja i logistike, skrbi (o djeci, starijima i sl,) te sigurnosti i zaštite, navode s portala MojPosao.

Zanimljivo je pritom da se čak 61 posto svih objavljenih oglasa iz prve polovice 2017. odnosio na rad na neodređeno vrijeme, što je za oko 5 posto više nego lani, dok je broj objavljenih oglasa za rad na određeno istodobno smanjen za oko 3 posto, na 53 posto.

Svega 4 posto oglasa odnosio se na stručno osposobljavanje, a 3 posto na studentske poslove, navode s portala MojPosao uz napomenu da je za jedno radno mjesto moguće obilježiti više vrsta zaposlenja.

 Prijave na oglase u padu

I dok ponuda poslodavaca za novim radnicima raste, prosječni broj prijava na oglase na portalu MojPosao je u padu.

Za ovaj pokazatelj s portala su objavili podatke za prvih pet mjeseci, koji pokazuju da je u odnosu na isto razdoblje lani broj prijava na oglase bio manji za 30 posto, a u usporedbi s prvih pet mjeseci 2015. pad iznosi čak 45 posto.

Pritom najviše padaju prijave na oglase u deficitarnim zanimanjima pa je primjerice za 29 posto pao broj prijava na oglase za poslove u građevinarstvu, za 25 posto je manje prijava za poslove u turizmu i ugostiteljstvu, a za 24 posto u ICT sektoru.

Među osobama koje putem portala MojPosao traže posao u prvoj su polovici ove godine prevladavali oni zainteresiranih za rad u trgovini (27 posto profila), administrativnim zanimanjima (19 posto) te turizmu i ugostiteljstvu (18 posto).

Više od polovice potencijalnih posloprimaca, njih 53 posto, bilo je zainteresirano za stalni posao, odnosno rad na neodređeno vrijeme, njih 30 posto radilo bi i na određeno, dok ih je po 10 posto zainteresirano i za honorarni ili sezonski posao.

Najtraženije, osobe sa srednjom stručnom spremom, čine i najveći dio onih koji traže posao, odnosno 55 posto, dok oni sa visokom stručnom spremom čine 15 posto profila na portalu MojPosao. 

Radno iskustvo u gotovo polovici oglasa

Iako je jedan od gorućih problema u Hrvatskoj nezaposlenost mladih, u 45 posto oglasa objavljenih na portalu MojPosao tražilo se da kandidat ima radno iskustvo, iako je je takvih oglasa bilo 7 posto manje nego lani. Pritom se u prosjeku tražilo radno iskustvo od 2 godine i dva mjeseca, dva mjeseca kraće nego prošle godine.

 Osim radnog iskustva, najviše se tražilo i poznavanje stranih jezika, u 43 posto oglasa, i to najviše engleskog, a u 28 posto oglasa od kandidata se očekivalo i poznavanje rada na računalu.

Na ovakva kretanja osvrnuo se i predsjednik Uprave portala MojPosao Igor Žonje, koji je, među ostalim, poslodavcima poručio da poboljšaju uvjete rada, ali i zaposle i one koji ne odgovaraju u cijelosti njihovim potrebama pa ih doškoluju. Izvršnoj vlasti, pak, poručuje da "poveća kvote za uvoz radnika, kroz HZZ usmjeri nezaposlene na prekvalifikacije, smanji sivu ekonomiju te smanji doprinose na i iz plaće", a posloprimcima da se prilagode tržištu rada i dodatno se educiraju.