Valute europskih zemalja trenutno proživljavaju vrlo teške trenutke. Tečaj britanske funte prema dolaru zaronio na najnižu razinu u povijesti jer ulagače zabrinjava ekonomski plan nove britanske vlade.

Britanska funta pod snažnim je pritiskom od kraja prošloga tjedna, kada je pala 3,6 posto prema dolaru jer je ekonomski plan nove vlade izazvao bojazni o prenapregnutosti britanskih javnih financija.

Tada je nova vlada najavila smanjenje poreza i poticaje za investicije kako bi podržala gospodarstvo, što će financirati najvećim zaduženjem od 1972. godine.

Već u recesiji
No, kritičari kažu da će te ekonomske mjere koristiti bogatima, a da će javni dug snažno porasti u vrijeme rasta kamatnih stopa. Naime, prošloga je tjedna britanska središnja banka povećala kamate za 0,50 postotnih bodova, već sedmu sjednicu zaredom, i poručila da je gospodarstvo vjerojatno već u recesiji.

Zbog toga je jučer funta u jednom trenutku pala gotovo 5 posto, na rekordno niskih 1,0327 dolara. Ipak, kasnije je ublažila gubitke, pa je do podneva bilježila minus od 2,9 posto, na 1,0540 dolara.

“Funta je pod snažnim pritiskom. Investitori traže odgovor britanske središnje banke. Kažu da novi ekonomski plan nije održiv”, kaže Chris Weston, direktor u tvrtki Pepperstone. Ništa bolja situacija nije ni sa zajedničkom europskom valutom.

Na svjetskim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta prošloga tjedna snažno porasla jer je američki Fed ponovno agresivno povećao kamatne stope, pa je tečaj eura zaronio na najnižu razinu u 20 godina, duboko ispod jednog dolara.

Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošloga tjedna 3 posto, na 112,96 bodova, a u jednom se trenutku, po prvi put nakon 20 godina, probio i iznad razine od 113 bodova.

Pritom je dolar prema europskoj valuti skočio 3,2 posto, pa je cijena eura skliznula na 0,9690 dolara, najnižu razinu u 20 godina.

Fed kao generator
Skok dolarova indeksa drugi tjedan zaredom zahvaljuje se daljnjem povećanju kamata američke središnje banke. Nakon dvodnevne sjednice, Fed je u srijedu povećao ključne kamate za 0,75 postotnih bodova, treći put u nizu, u raspon od 3 do 3,25 posto, što je njihova najviša razina od 2008. godine.

Kako se inflacija u SAD-u kreće blizu najviših razina u više od 40 godina, središnja banka najavila je i daljnja povećanja cijene novca.

Tako bi, prema procjenama čelnika Feda, do kraja ove godine kamate mogle biti povećane na 4,4 posto, a do kraja iduće godine na 4,6 posto. To znači da će do kraja ove godine Fed povećati kamate za još 1,25 postotnih bodova, a u idućoj godini za 0,25 bodova.

Takvo brzo podizanje kamata, započeto u ožujku ove godine, predstavlja najagresivnije povećanje cijene novca od 1990. godine, od kada je Fed kao osnovni alat monetarne politike počeo koristiti kamatu na prekonoćne kredite.