Hrvatski ulazak u EU može biti dobar katalizator za oživljavanje rasta jer će potaknuti konkurentske prednosti i donijeti pritisak za reforme, manje fiskalnih rizika te veću ekonomsku i političku stabilnost. Smatraju to analitičari Erste banke u najnovijem osvrtu na domaću ekonomiju pod nazivom "Hrvatska: priča o uspjehu usprkos teškim vremenima?".
Upitnik na kraju rečenice znači upravo to: europsko članstvo otvara tek priliku, ali nije garancija da će rast skočiti na zavidne razine. "Postignuća prethodnih krugova proširenja čine teško dostupnima, ali Hrvatska ima konkurentske prednosti kao što tu zemljopisni položaj, nedovoljno iskorišteni turistički potencijal i dobro razvijenu cestovnu infrastrukturu. Ako dobro odigra podijeljene karte i ubrza reforme očekujemo da će članstvo u EU potaknuti ove prednosti u srednjem roku", kaže glavni ekonomist Erste banke Alen Kovač.Dok su u prethodnim krugovima proširenja strane investicije i europski fondovi, primjerice, Slovačkoj BDP po glavi stanovnika podigli za 16 posto, Hrvatskoj će donijeti daleko skromnije efekte.
Oba faktora direktno ovise o tempu (pre)sporih reformi te slabim administrativnim kapacitetima za povlačenje europskog novca. Premda je u priljev stranih ulaganja u proteklih deset godina bio značajan, njihova struktura nije donijela blagodati kao u usporedivim zemaljama. Fokus na usluge poput bankarskog sektora umjesto na proizvodnju pridonijela je stabilnosti banaka, ali je izostalo stvaranje novih radnih mjesta u proizvođačkoj industriji i rast izvoza. Stoga će jedan od prioriteta biti mijenjanje strukture stranih ulaganja, a ubrzavanje privatizacije potaknulo bi priljev svježeg kapitala te zajedno s njih i transfer 'know-how-a'. Sektori s velim potencijalom su turizam, energetika i transport. No, budući da je energetika, primjerice, kapitalno intenzivan sektor, za stvaranje novih radnih mjesta ulaganja će trebati usmjeravati u proizvodnju što priču opet vraća na – strukturne reforme. Ulazak u EU znači izlazak iz Cefte s kojom ostvarujemo 21% trgovine.
Gubitak konkurentske prednosti zbog uvođenja europskih carina prema tim zemljama, prvenstveno BiH i Srbiji, donijet će negativni udar na izvoz koji će se ublažiti osvajanjem 500 milijuna ljudi velikog tržišta EU koje nosi daleko veći potencijal u duljem roku od izgubljene Cefte, smatraju analitičari Erste banke. Poseban potencijal za domaću ekonomiju su europski fondovi u kojima čeka 11,7 milijardi eura što je desetak puta više od iznosa koji nam je bio na raspolaganju dosad. Prethodni uspjeh povlačenja ne ohrabruje i prema brojkama Hrvatska je na dnu ljestvice zemalja srednje i istočne Europe. Iako posljednji rezultati pokazuju blago poboljšanje u jačanju administrativnih kapaciteta, to još nije dovoljno da bi se pozitivan utjecaj na ekonomiju ostvario ranije nego u srednjem roku.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu