Najnovija ekonomska dijagnoza Hrvatske glasi "manje nam je lošije, ali ne znači da je i bolje".

Zahvaljujući blagom oporavku Europe, ove godine ne očekuje se više pad već stagnacija, a i takvoj krhkoj nuli prijete brojni rizici, poruka je s predstavljanja najnovijih Makroekonomskih prognoza Hypo Alpe-Adria banke. Najsvjetlija točka domaće ekonomije je izvoz koji u dugom roku ostaje praktično jedini motor rasta. "Trebamo nastaviti stvarati uvjete za promjenu strukture ekonomije. Dok nam izvoz čini tek petinu BDP-a matematika je naprosto protiv oporavka pa ne možemo očekivati veći rast", kaže glavni ekonomist Hypoa Hrvoje Stojić. 

Niz rizika za stagnaciju
Brojka od 10-ak posto porasta izvoza na krilima prve godine ulaska u Uniju samo je na prvi pogled sjajna; čak i uzme li nam se u obzir otegotna okolnost posljednje krize, druge članice uspjele su u ulaskom u EU poboljšati trgovinske rezultate između 30 do 50 posto. Slovenija, primjerice, ima četiri puta veći robni izvoz po stanovniku od Hrvatske, pa je lani BDP potukao sva očekivanja. Hoće li 2015. konačno donijeti pozitivnu nulu, ili kako EBRD-ov ekonomist Peter Tabak očekuje rast od 0,5 posto, ovisit će o nizu rizika.

Bit će to daljnje razduživanje tvrtki i fiskalna konsolidacije države koja će se postizbornoj godini neminovno ubrzati. Rizik predstavlja i niža zaposlenost, pa je eventualni pad nezaposlenosti čista statistička iluzija, ističe Hypov glavni ekonomist. Ne možemo se pohvaliti ni direktnim ulaganjima; Hrvatska je jedina zemlja u EU koja bilježi pad investicija što pokazuje koliko nas ulagači vide perspektivnom u srednjem roku, posebno ako se konkurentnost stalno pogoršava. Lista pozitivnih faktora koji bi doveli do bržeg rasta neusporedivo je kraća.

Oporavi li se jače eurozona bila bi to dobra vijest za izvozne tvrtke, a uspješan program ECB-a značio bi još povoljnije zaduživanje države i više eura u džepovima turista tijekom turističke sezone. Izbjegavanje reformi plaćamo manjkom konkurentnosti, ali i cijenom duga. "Za razliku od Europe u kojoj je fiskalnih grešnika sve manje, Hrvatska po tom pitanju ne radi ništa bitno. Ako se provede najava o dvije milijarde kuna ušteda, deficit će tek ostati na lanjskoj razini pet posto BDP-a", ističe Stojić.

Neodrživa razina duga
Javni dug dosegnut će 85 posto BDP-a što je, za ekonomiju koja ne uspijeva proizvesti rast, razina koju ne može dugo podnijeti. S bruto potrebama za financiranjem od preko 20 posto BDP-a Hrvatska je neslavni rekorder među usporedivim zemljama, a unatoč ECB-u i dalje plaćamo do 1,5 postotna boda veću cijenu Rumunjske i Mađarske koje imaju sličan rejtinga. "Ta se cijena može smanjiti samo padom premije rizika što znači reforme", zaključuje Stojić. Analitičar Goldman Sachsa Lasse Holboell Nielsen zadužen za Europu, rekao je da banka ima relativno slabe prognoze za eurozonu uz visoku nezaposlenost. Ipak, primjetni su rani znakovi rasta s tim da dio skandinavskih zemalja i Velika Britanija napreduju brže od prosjeka. "ECB je poprilično promijenila situaciju, padaju kamatne stope, no potencijalna prijetnja ostaju Grčka i Ukrajina", smatra.