U trenutku kada cijene barela sirove nafte jesu visoke, ali nisu na svome vrhuncu, cijene goriva bliže se najvišim povijesnim razinama. Trenutno se cijene Eurosupera 95 kreću od 10,18 kuna do 10 kuna i 38 lipa. Dizel je pak između 9,8 i 10,02 kune. Sve je to pokrenulo nezadovoljstvo građana na društvenim mrežama koje se, ipak, nije prelio u masovan prosvjed u petak popodne, piše prviplan.hr

Hrvatska je po cijeni goriva negdje u gornjoj polovini među europskim zemljama, dakle ne samo u EU, dok smo u EU negdje u sredini. Apsolutno se najskuplje voze Islanđani, koji za super 95 plaćaju 1,83 eura (sve cijene su prosjek na početku lipnja), a za dizel 1,76 eura. Slijede Norveška, Nizozemska, Švedska, Belgija, Portugal… a kako se selimo južnije i, osobito, istočnije, tako se cijene smanjuju.

Na zapadu benzin jeftiniji

Hrvatska je na 16. mjestu, početkom lipnja plaćali smo u prosjeku 1,41 eura za super 95, a 1,35 eura za dizel. Zemlje istoka Europe, međutim, litru goriva plaćaju upola manje – u Rusiji je litra dizela svega 0,61 eura, a litra supera 95 0,63 eura.

Međutim, rijedak je slučaj da je Hrvatska skuplja od svojih zapadnih susjeda – Slovenci oba goriva plaćaju par centi manje. Austrijanci, Česi i Mađari također, a Poljaci čak 16 centi manje za dizel i 21 cent manje za super 95. Čak su i Nijemci po cijeni benzina ispod nas!

E sad, zašto? I nas i sve navedene zemlje obvezuju obavezne minimalne trošarine koje propisuje EU. One za super 95 iznose 0,359 eura po litri, a za dizel 0,33 eura. Odnosno 2,66 kuna i 2,44 kune. Hrvatska je država međutim, puno pohlepnija, pa za bezolovni (super 95) benzin uzima 3,151 kunu po litri dok je za dizel skromnija, pa uzima svega 2,45 po litri. Ali zato su tu još posebna davanja za: Hrvatske autoceste 20 lipa po litri, za Hrvatske ceste 80 lipa, te za Hrvatske željeznice (?) 20 lipa.

Marže trgovaca su također porasle – nekad su uzimali 60 lipa po litri, no kako sada mogu slobodno formirati cijene – marža im je kuna po litri. Kad na sve to dodate PDV koji je u Hrvatskoj viši nego u gotovo svim zemljama EU (osim Mađarske koja ima 27 posto te Danske i Švedske koje imaju jednak kao mi), dobivate današnje cijene.

Vlada može smanjiti trošarine, vjerojatno ipak neće

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“

Građanska inicijativa “Stop rastu cijena goriva” u petak je organizirala prosvjed zaustavljanjem prometa na 10 minuta u 17 sati, taman kada su tisuće nervoznih vozača krenuli kućama nakon posla ili nekamo na vikend. Iako je prosvjed bio daleko od masovnog, održan je u više gradova, te su se na mnogim ključnim točkama po gradovima stvorile gužve.

No, može li građanski pritisak, i to ovako mlak, uopće dovesti do nekih (većih) promjena, posebno kada se radi o tome da se država odrekne onoga što joj je najdraže – novca? I to  puno novca sada kada počinju pristizati turisti koji uglavnom dolaze automobilima, praznih tankova?

Sve se može pročitati iz izjave ministra financija Zdravka Marića: “Što se tiče trošarinskog djela, Vlada uvijek ima određeni prostor da intervenira. Pratimo razvoj događaja na međunarodnim tržištima, bili smo svjedoci nešto jačeg porasta cijena nafte, pa blagog snižavanja, no to su sve razine koje su u skladu s našim originalnim projekcijama temeljem kojih smo radili proračun za ovu godinu”. Drugim riječima, možda pritisak urodi s par lipa pojeftinjenja, ali ne sanjajte gorivo ispod devet kuna u skorijoj budućnosti jer se država tako obilnog proračunskog prihoda neće odreći, zaključuje prviplan.hr