Banke diljem svijeta platile su 15,3 milijarde dolara kazni prošle godine, pokazuje izvješće o penalizacijama kreditnih institucija Finbolda koji je zabilježio samo kazne više od 500.000 dolara pa je ukupan iznos kazni izvjesno i drastično veći.

Najviše je naplaćeno kazni američkim kreditorima, na njih otpada 73 posto, odnosno više od 11 milijardi dolara u 12 procesuiranih slučajeva. Na drugom je mjestu Australija u kojoj su banke platile 891 milijun dolara kazni u tri zasebna slučaja.

Slijedi Nizozemska s 916 milijuna koji se odnose na jedan slučaj, a iznosom vrlo blizu slijedi Izrael s također jednim slučajem u kojem je banka kažnjena s 902,5 milijuna dolara.

Kazne će rasti

“Kazne financijskim institucijama očekivano će rasti u narednim godinama budući da SAD i druge zemlje mijenjaju postojeće propise istovremeno postrožavajući sankcije, a propisi protiv pranja novca su ključni prioritet”, kaže glavni urednik Findbolda Oliver Scott.

Dodaje da s druge strane troše sve više prilagođavajući se regulatornim zahtjevima. “Sve u svemu, nova i kompleksna pravila pokazuju se kao izazov prilagodbi mnogih kreditora”, kaže Scott. Peto mjesto na ljestvici kažnjenih kreditora zauzela je Švedska koja je naplatila gotovo 540 milijuna dolara.

Slijedi ju Njemačka koja je lani svoje banke penalizirala s oko 216 milijuna kuna u četiri slučaja. Na sedmom mjestu je Velika Britanija sa 156,5 milijuna dolara u istom broju slučajeva, a osma je Kanada sa nešto 127,4 milijuna dolara u jednom slučaju.

Kina je pak posegnula za financijskim penalima u sedam slučajeva pri čemu je iznos dosegnuo 83 milijuna dolara, dok je Iran to učinio u jednom primjeru naloživši pritom banci da plati 37 milijuna dolara. Najveća pojedinačna kazna, od 3,9 milijardi dolara, odrezana je Goldman Sachsu.

Goldman Sachs neslavni lider

Taj je financijski gigant ukupno nagomilao 6,25 milijardi kazni. Slijedi Wells Fargo kojem je u jednom slučaju naloženo plaćanje 3 milijarde dolara, a na trećem mjestu je ponovno Goldman Sachs s dvije milijarde dolara iz jednog regulatornog rješenja.

Regulatori iz različitih zemalja lani su izricali kazne za niz prekršaja u kojima su banke uhvaćene, no najviše ih je bilo zbog kršenja protokola protiv sprečavanja pranja novca. U izvješću se ne spominje Hrvatska koja je lani zabilježila rekordnu kaznu izrečenu jednoj domaćoj banci.

Riječ je o slučaju Zagrebačke banke kojoj je zbog propusta u protokolima koji se tiču sprečavanja pranja novca odrezano 33 milijuna kuna. Ipak, sukladno Prekršajnom zakonu u konačnici je platila 22 milijuna jer je kaznu podmirila u roku mjesec dana.