Banke u Hrvatskoj u prošloj su godini ostvarile dobit u iznosu od 5,35 milijardi kuna, što je za 4,8 posto manje nego li im je iznosila dobit 2021. godine, pokazuju podatci Hrvatske narodne banke (HNB).

Središnja banka je u srijedu objavila privremene nerevidirane pokazatelje o poslovanja banaka u prošloj godini, a usporedba s privremenim nerevidiranim podatcima za 2021. godinu pokazuje da su banke lani imale za 268,8 milijuna kuna manju dobit nego godinu prije.

NAKON VELIKOG USPJEHA

Hrvatska tvrtka izlazi na zapadnoeuropsko tržište poslovnih aplikacija

HNB je krajem prošlog tjedna procijenio kako su banke u Hrvatskoj u 2022. godini, prema preliminarnim podatcima, “ostvarile bruto dobit na razini približnoj godini prije, iako su u prva tri tromjesečja imale dobit za 25 posto veću nego u istom razdoblju prethodne godine”.

“Navedeno bi moglo rezultirati financijskom obvezom za banke na osnovi redovnog poreza na dobit u iznosu malo većem od 150 milijuna eura te još oko 25 milijuna eura na osnovi poreza na izvanrednu dobit. Pritom bi porezom na izvanrednu dobit mogao biti obuhvaćen samo manji broj, od ukupno osam većih banaka koje udovoljavaju kriteriju visine prihoda”, procjena je iz HNB-ove publikacije “Makroprudencijalna dijagnostika”.

Danas objavljeni privremeni nerevidirani podatci o poslovanju kreditnih institucija odnosi se na 21 instituciju, što je dvije manje nego krajem 2021. godine.

Naime, u svibnju i lipnju prošle godine dvije su stambene štedionice pripojene matičnim bankama – Raiffeisen stambena štedionica pripojena je Raiffeisenbank Austria (RBA), a PBZ stambena štedionica je pripojena Privrednoj banci Zagreb (PBZ).

Prošlu je godine provedena sanacija Sberbanka, koju je u tom postupku preuzela Hrvatska poštanska banka (HPB), te od sredine travnja posluje pod imenom Nova hrvatska banka i dio je grupacije HPB.

Po podacima iz tablice HNB-a o poslovanju kreditnih institucija, koja je izrađena na temelju podataka koje je središnja banka dobila od samih banaka, od 21 banke koja je poslovala u Hrvatskoj, lani je s dobiti završilo 19 banaka, a dvije su iskazale gubitak.

Najveću dobit ostvarile Zaba i PBZ

Najveću dobit lani je iskazala Zagrebačka banka, 1,8 milijardi kuna, što je za 217 milijuna kuna ili 10,8 posto manje nego godinu prije.

Više od milijardu kuna dobiti lani je imala i Privredna banka Zagreb, 1,4 milijarde kuna, što je u odnosu na 2021. povećanje za 310,9 milijuna kuna, ili za 27,9 posto.

Po iskazanoj dobiti slijede Erste&Steiermärkische Bank s dobiti od 977,3 milijuna kuna i OTP banka s dobiti od 675,2 milijuna kuna, pri čemu obje bilježe rast dobiti u odnosu na 2021. godinu, Erste za 15,3 posto, a OTP za sedam posto.

RBA je, pak, lani ostvarila dobit od oko 279 milijuna kuna, što je u usporedbi s nerevidiranim privremenim podatcima za 2021. godinu pad za gotovo 38 posto.

Najveća banka u većinskom državnom vlasništvu – Hrvatska poštanska banka u 2022. je ostvarila dobit od 132,4 milijuna kuna, što je smanjenje za 34,5 posto na godišnjoj razini.

Dvije banke lani s gubitkom 

Nakon što 2021. ni jedna banka nije završila s gubitkom, lani su dvije završile s gubitkom.

Najveći gubitak iskazala je već spomenuta Nova hrvatska banka, u iznosu od 248,6 milijuna kuna, dok je J&T banka imala gubitak od 17,36 milijuna kuna, pokazuju podatci iz tablica HNB-a.

Porast imovine banaka za 71,3 milijarde kuna

Iz središnje banka u komentaru kretanja u bankovnom sustavu ističu kako je, prema nerevidiranim privremenim podacima za kraj 2022. godine, ukupna imovina kreditnih institucija povećana u odnosu na 2021. godinu za 71,3 milijarde kuna ili za 14,2 posto posto te je iznosila 572,2 milijarde kuna. Imovina je porasla kod većine kreditnih institucija, napominju iz HNB-a.

Ističu i kako su povećanje ukupnih kredita i predujmova za 14,6 posto i smanjenje neprihodujućih kredita (NPL) za 20,3 posto rezultirali daljnjim smanjenjem udjela NPL-ova u ukupnim kreditima, s 4,3 posto na kraju 2021. na 3,0 posto na kraju 2022. godine.

“NPL-ovi su se smanjili i u portfelju kredita nefinancijskim društvima (zabilježen je pad udjela NPL-ova s 9,9 posto na 6,4 posto), i u portfelju kredita kućanstvima (pad udjela NPL-ova sa 6,6 posto na 5,0 posto)”, navode iz HNB-a.

Iznose i podatke da je prinos na imovinu (ROA) bio je 1,0 posto, što je pad u odnosu na kraj 2021. godine, kad je ROA iznosila 1,2 posto, a prinos na kapital (ROE) smanjio se s 8,8 posto na 8,2 posto.

“Ključni pokazatelji kapitaliziranosti bankovnog sustava u 2022. godini na visokim su razinama, iako se stopa ukupnoga kapitala smanjila u odnosu na kraj 2021. godine, s 25,9 posto na 24,6 posto. Sve kreditne institucije imale su stopu ukupnoga kapitala veću od propisanog minimuma od 8 posto”, navode iz središnje banke.

Na vrlo visokoj razini i nadalje je likvidnost sustava kreditnih institucija mjerena koeficijentom likvidnosne pokrivenosti (LCR). Na kraju 2022. godine sve su kreditne institucije zadovoljavale propisane minimalne likvidnosne zahtjeve, a prosječni LCR iznosio je 242,4 posto, zaključu iz HNB-a u komentaru kretanja u bankovnom sustavu za 2022. godinu.