Doprinos banaka ukupnom gospodarstvu, a time i državnom proračun u Hrvatskoj je iznimno velik. Pokazala je to prezentacija koju je Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka (HUB), predstavila na financijskoj konferenciji Poslovnog dnevnika.

U 2022. banke su u državni proračun uplatile 173 milijuna eura poreza na dobit, što čini 7,3 posto ukupno uplaćenog poreza na dobit.

Kada se tome pribroje porezi i doprinosi za rad, bankarski je sektor, ističe Perko, u 2022. u državni proračun uplatio 366 milijuna eura. No, to nije sve. Banke su, procjenjuje se, uplatile i oko 150 milijuna eura neizravnih poreza, poput PDV-a, trošarina i slično.

Brojke govore da je izravan udio bankarskog sektora u BDP-u Hrvatske 3 posto. U njemu pak, radi 1,1 posto ukupno zaposlenih u Hrvatskoj, a njegov je doprinos kroz poreze i doprinose 2 posto. “Hrvatski bankarski sektor je najproduktivniji sektor u gospodarstvu, s najvećom dodanom vrijednosti po zaposlenom”, ističe Perko.

Značajan ulagač u softver
Važan je doprinos banaka i u investicijama. One u novu i dugotrajnu imovinu u prošloj su godini činile 4,2 posto BDP-a. Zanimljivo, udio ulaganja banaka u novu dugotrajnu intelektualnu imovinu iznosio je čak 14,7 posto, po čemu je taj sektor drugi najznačajniji ulagač u softver u Hrvatskoj, odmah nakon ICT-a, naglasila je Perko.

Ovako značajna ulaganja u softver ne trebaju čuditi kada se pogleda statistika prihvaćanja i korištenja novih tehnologija. Perko tako otkriva da je u 2014., jedan korisnik proveo otprilike tek dvije do tri transakcije godišnje putem internetskog ili mobilnog bankarstva. Danas, pak, to isto čini u prosjeku sedam puta mjesečno.

O značaju bankarskog sektora govore, ističe Perko, i udjeli banaka u kapitalu i rezervama gospodarstva. Brojke svjedoče da je kapitaliziranost bankarskog sektora iznimno visoka te da je u 2022. iznosila 87 milijardi eura, odnosno 9,7 posto.

Depoziti u odnosu na BDP u europodručju u Hrvatskoj su na oko 80 posto te se, kaže Perko, približavamo društvu Italije i Austrije. Što se tiče transformacije depozita u kredite, vidljivo je konstantno razduživanje. Primjerice, 2010. i 2011. smo bili na 120 posto, dok smo danas na oko 60 i 70 posto. U odnosu na EU nalazimo se na začelju.

“Sav višak depozita koji nije plasiran u kredite ide u visokolikvidne financijske instrumente što našim bankama daje likvidnost i financijsku stabilnost”, ističe direktorica HUB-a.

Potencijal zaduživanja
Krediti kućanstvima pak, u postotku BDP-a, čine 31 posto, a poduzećima 21 posto. Perko navodi da u tom segmentu imamo stabilnost, ali smo jednako kao i kod depozita, na začelju Europske unije.

“Krediti kućanstvima trenutno iznose 73 posto BDP-a u odnosu na dostignuti stupanj razvoja zemalja europodručja, a na gotovo su istoj razini i krediti poduzećima. Postoji potencijal, dakle, za dodatno zaduživanje”, ističe Perko.

Navodi i da se prema pokazateljima stabilnosti hrvatskih bankarski sustav nalazi među tri do pet najstabilnijih, najlikvidnijih i kapitalno najjačih bankarskih sustava u Europskoj uniji i Europskom ekonomskom području.

“To jamči nastavak pozitivnog doprinosa banaka gospodarskom razvoju”, poručuje Perko i dodaje da su kreditima spremne podržati daljnji rast Hrvatske.

Ipak, naglašava, ne ovisi sve o ponudi već dobrim dijelom, naravno, i potražnji. Nju će u najvećoj mjeri odrediti očekivanja građana i poduzeća. Prognoze Vlade, koje predviđaju nastavak rasta BDP-a od 2,8% u sljedećoj godini, trebale bi imati pozitivan učinak na očekivanja, posljedično i na kreditiranje.