Na konferenciji Zagreb – financijsko središte Poslovnog dnevnika, o novim trendovima u bankarskom sektoru i fintechu, održana je i panel diskusija na temu financiranja novih tehnologija kroz ulaganje banaka i financijskog sektora. Mitja Kumar, partner u Deloitteovom odjelu za poslovno savjetovanje zadužen za Adriatic regiju, smatra da ima kvalitetnih ljudi kada se govori o fintechu, no da okruženje nije stimulativno, posebno kada je riječ o regulativi i mogućnostima prikupljanja kapitala. 

Poboljšanje korisničkog iskustva
"Kad god primjenjujemo neku regulativu, spori smo i plašimo se, a potrebno je stvoriti susretljivu okolinu. Mora se puno raditi na tome da drugi prepoznaju da su fintechi kod nas dobrodošli. U drugim i razvijenijim zemljama regulativa je sigurno jednostavnija i više podržava ovaj segment. Osiguratelji unutar sebe razumiju svu terminologiju, no veći je problem vani prema klijentima. Moramo graditi finteche koji se fokusiraju na uske segmente jer imamo mogućnosti uspjeti u Hrvatskoj, ali i van Hrvatske", smatra Kumar i dodaje da nam, pored okruženja koje nije stimulativno jer teže skuplja kapital i uz problem s brendingom, ostaje znanje te ambicija ljudi i tima, što će otvoriti potencijal za uspjeh. 

"Sve ovisi o tome koliko smo sposobni stvoriti poslovni model. Fintech treba instituciju na kojoj se može testirati i s kojom može raditi. Trebali bismo biti brži u odlukama iz kojih trebamo učiti. Povjerenje korisnika danas reguliraju novi digitalnih igrači, a sve je više specijaliziranih", istaknuo je Nikola Đokić, izvršni potpredsjednik MSG Global Solutionsa South East Europe. 

"Mora se poboljšati korisničko iskustvo. Imamo situaciju da je korisnička podrška na strani insuretecha koji se primjenjuje u osiguravajućoj industriji, no back office ostaje na strani osiguravajućih kompanija. Osiguranje globalno nije standardizirano. Možemo raditi portale, izlagati moderne proizvode, ali klijenti u ovoj regiji nemaju povjerenje ni navike. Problem nisu tehnologije nego ljudi. Broj poslova u bankarstvu smanjio se za 350 posto, a velika je potražnja za tehnološkim stručnjacima. Trebamo se zapitati kako zadržati ljude. Danas se tehnologije mijenjaju, no ostaju vrline i talenti vezani uz softver", kaže Đokić kojem je drago što u Hrvatskoj postoje inicijativa, perspektiva i svijest kroz daljnji razvoj tržišta, a prije svega interes kompanija što se tiče fintecha. 

Većina digitalne transformacije bila je fokusirana na back office, smatra Josip Kljaković Gašpić, voditelj Službe za inovacije i razvoj u Wiener osiguranju, koji je pritom dodao da se u posljednje vrijeme i oni sve više okreću korisničkom iskustvu i vjernosti klijenata. "Osiguratelji unutar sebe razumiju terminologiju, ali veći problem imaju kada s klijentima komuniciraju o proizvodima, posebno onih koji se tiču imovinskog osiguranja, za što trebate dati veliku količinu podataka, a to za obje strane predstavlja opterećenje", rekao je Kljaković Gašpić.

Poticanje domaćih startupova
Nove tehnologije koristi i Financijska agencija (Fina), a kako ističe Gordana Soldo, ne bježe od fintecha kada je riječ o poslovanju, kretanju i modernizaciji jer su svjesni važnosti digitalne transformacije, a uz to pružaju podršku i potiču male startupove na hrvatskom tržištu. Trenutačno Fina radi, navela je Soldo, na virtualnom registracijskom uredu za poslovne subjekte, a u Hrvatskoj, istaknula je, gotovo da ne postoji poslovni subjekt koji nema barem jedan digitalni certifikat. 

"Ponosni smo na naša četiri razvoja centra u Hrvatskoj, koja smo pokrenuli u suradnji s lokalnom akademskom zajednicom. Tako dajemo mogućnost mladima da rade s novim tehnologijima, mi ih mentoriramo, a oni uz pomoć tih tehnologija stvaraju nove aplikacije. Doprinosimo tako razvoju lokalne zajednice, ali i edukaciji mlađe populacije", rekla je Soldo i dodala da je Finin program za mlade odličan jer nude stipendije i primaju mlade još od prvih studentskih dana, a mnogi su i po završetku faksa ostali raditi u Fini. 

"Što se tiče financiranja novih tehnologija, moramo se više otvoriti i biti skloniji eksperimentiranju, i to ne samo na papiru", poručila je. Direktor tvrtke Op2M Stjepan Anić smatra da Hrvatska ima puno većih problema poput filigranskih poslova na kojima je potrebno raditi mjesecima. Mišljenja je da većina fintecha ne zna puno o bankarstvu i ključnim pojmovima. 

"Prvo morate znati sve o poslu. Banke su tehnički puno pismenije nego što su tehnološke kompanije financijski pismene. Banke imaju i core banking sustav u kojem su svi podaci, za što nije postojala potreba kad je riječ o osiguranjima zbog strukture. Kod nas će financiranje novih tehnologija ići sporije, a rizik je spreman preuzeti jedino privatni sektor. Fintechi rade platni promet, tek se počelo čeprkati po površini, a imamo još posla barem sedam godina", zaključio je Anić.