Nakon iznimno dobre lanjske godine u kojoj su banke ostvarile rekordnu dobit, 18 posto više nego godinu prije, u samo nekoliko mjeseci koronavirus promijenio je stvari iz temelja. ‘Novo normalno’ postalo je distanciranje, gubitak poslova i tržišta, rast nezaposlenosti, zaustavljanje investicija, gubitak većine sezone.

Sve se to prelilo (i) na banke koje su klijenti obasuli tisućama zahtjeva za moratorije, potražnja za kreditima bitno se smanjila, a regulator zabranio isplate dobiti. U takvom novom okruženju traže se niše i načini kako održati poslovanje iznad vode, a pogoršanje epidemiološke situacije diljem Europe ponovno na stol vraća i mogućnost (parcijalnog) ‘lockdowna’, zastrašujuće opcije za cijelu ekonomiju.

Pod kraj prvog polugodišta banke su crtu podvukle po 1,98 milijardi kuna dobiti prije poreza, upola manje nego u isto vrijeme prošle godine reflektirajući snažan pad gospodarstva zbog pandemije koronavirusa. Imovina 20 banaka porasla je 4,3 posto na 444,4 milijarde kuna.

Nakon 15 posto korekcije BDP-a u drugom kvartalu te boljom od očekivanja sezonom koja je u kolovozu ipak naprasno odrezana, u trenutku pisanja ovog teksta procjene pada u 2020. kalkuliraju se na – 8 posto, dok bi u 2021. rast mogao dosegnuti 5,2 posto.

No, sve projekcije su pod ključnim ‘disclaimerom’ skorašnjeg zaustavljanja pandemije. U tim okolnostima smanjenje prihoda i dobiti ne bi trebalo ugroziti kapital banaka.

One najveće, sistemski važne, imaju oko 7,5 postotnih bodova kapitalnog viška u odnosu na regulatorni minimum, ostale oko tri posto što ih čini otporne na udarac na poslovanje u ovoj godini, dok bi manji dio (uglavnom malih) mogao pred vlasnike donijeti potrebu nove kapitalne injekcije.

Dijele sudbinu svojih dužnika

“Gubici će prije svega ovisiti o izloženosti pojedine banke prema određenim sektorima koji su najviše pogođeni ovom krizom”, smatra direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zdenko Adrović.

Izdašan kapitalni jastuk zbog kojeg se ne jedan vlasnik požalio da diže trošak poslovanja i nepotrebno blokira kapital, još jednom se pokazao primjerenim pristupom u zemlji koja ima duboko ukorijenjeni problem kulture neplaćanja, a u manje od deset godina prošla je svjetsku financijsku krizu, konverziju kredita u švicarskom franku, skok broj tužbi zbog švicarca i sada – korona krizu.

Ova godina donijela je okretanje i trenda pada loših kredita što se također može trasirati na razdoblje od travnja do lipnja. Nakon devet tromjesečja, udio problematičnih kredita blago je porastao na mjesečnoj razini, na 5,5 posto, premda se na godišnjoj razini i dalje bilježi njihov pad.

Kod poduzeća je udio loših kredita dosegnuo 13,03 posto (+0,17%), ali je u odnosu na 2019. smanjen za 5,78 postotnih bodova. Kod građana je problematično gotovo 6,5 posto zajmova. No, podatke treba uzeti s ogradom budući da je kao jednu od mjera u korona krizi regulator uveo da se moratoriji ne klasificiraju (kao što bi inače) u loše kredite do kraja ožujka 2021.

U svega nekoliko mjeseci nakon izbijanja epidemije koronavirusa čak 42,5 tisuće građana i 9,5 tisuća tvrtki zatražilo je odgodu plaćanja svojih obveza kroz moratorije, a banke su ih odobrile u iznosu 34 milijarde kuna. S nadolaskom jeseni kada se diljem Europe gubi kontrola nad epidemijom Covida 19, neizvjesnost sve više raste.

Što će biti s epidemijom? Koliko će zaposlenih ostati bez posla i prihoda, a poduzeća staviti ključ u bravu? Sve su to pitanja bez odgovora koja planiranje poslovanja čine iznimno neizvjesnim, moratorije upitnima, a postojeće modele predviđanja rizika manjkavima.

Na pitanje što čeka poslovanje banaka do kraja ove godine i u 2021. Adrović ističe da banke ne mogu biti izolirane od trendova što se osjetilo i na rezultatu.

“Dobit je pala približno na trećinu prošlogodišnje iz drugog kvartala i realno očekujemo da će se taj trend u drugoj polovici godine i nastaviti. Banke dijele sudbinu svojih dužnika i stoga banke u cijeloj Europskoj uniji, pa tako i u Hrvatskoj, očekuju gubitke uz povećane rezervacije zbog posljedica epidemije koronavirusa”, kaže Adrović podcrtavajući da upravo tome služi kapital.

“Omjer ukupnoga kapitala veći od 24,7 posto smješta hrvatske banke među ponajbolje kapitalizirane u svijetu. To jamči da država, odnosno porezni obveznici, ni u ovoj krizi, kao ni u prošloj, neće morati brinuti za spas bankovnog sustava, a štednja će biti sigurna”, kaže.

Lanjski okus banaka bio je usmjeren uglavnom na kućanstva, a povećanje kredita tom segmentu nadmašilo je rast ukupnih kredita. Pritom su gotovinski nenamjenski krediti dosegnuli gotovo 20 posto svih zajmova, a u udjelu kredita građanima dosegnuli 41 posto, tek malo manje od stambenih.

Važna uloga garancijske sheme

Kao i lani kada su krajem godine stambeni krediti najviše porasli zbog državnog programa subvencioniranja, slično se može očekivati i ove godine s obzirom na najave velikog broja podnesenih prijava za subvencioniranje.

Tvrtke su se lani najviše zaduživale sektorima povezanim s turizmom, pružanjem smještaja te pripremi i usluživanju hrane, redom najviše pogođenim branšama kada je u pitanju fizičko distanciranje i ograničenja okupljanja zbog epidemije.

Adrović dodaje da ohrabruje što su banke i unatoč pandemiji zadržale kreditnu aktivnost uz povijesno niske kamatne stope. “Ukupni plasmani iznosili su 234,3 milijarde kuna potkraj srpnja, 3,8 posto više nego u srpnju 2019.

Dakle, jasno je da banke nastavljaju kreditirati klijente i da određeni sektori imaju prosperitet. Kao i u cijeloj Europskoj uniji, garancijske sheme će imati izrazito važno ulogu za održavanje kreditne aktivnosti kod poduzeća koja su rizična i čije je poslovanje ugroženo. Na taj način je moguće osigurati likvidnost i potaknuti zadržavanje radnih mjesta”, smatra direktor HUB-a.

Pritom će naglasak biti na kreditiranju obrtnih sredstava s obzirom na ugroženu likvidnost, no u bankama računaju i na realizaciju (dijela) investicijskih kredita. “i”, kaže.

Gospodarstvo je dinamičan organizam, uvijek postoji netko tko uočava prigodu i investira. Ali, gledano ukupno, na razini sustava, prevagu će odnijeti krediti za likvidnost poduzeća, a ne investicijski kredit

U idućoj godini mogla bi se dogoditi ponešto preslagivanja u odnosu banaka i njihovih klijenata u okolnostima najavljenih izmjena poreznog tretmana otpisa o kojima se dugo debatira, a uskoro postaju realnost. Zažive li u praksi, promjene Zakona poreza na dobit mogle bi ponuditi (brža) rješenja za blokirane građane i poduzetnike jer država više neće otpise penalizirati oporezivanjem.

U HUB-u drže da bi to potencijalno moglo bitno povećati manevarski prostor za dogovor banaka i klijenata, no dodaju, onih s objektivnim razlozima neizvršavanja obveza.

S koronavirusom kao dominantnom temom posljednjih osam mjeseci u drugi plan pale su brojne druge, a među njima i ulazak u Europski tečajni mehanizam u srpnju.

Među uvjetima otvaranja vrata za tu, kako se često naziva, “čekaonicu za euro” bila je i sveobuhvatna procjena kvalitete imovine i stres testovi najvažnijih banaka koje su Zaba, PBZ, Erste, OTP Hrvatska i HPB uspješno prošli.

Za financijsku stabilnost, pa i gospodarstvo u cjelini to je dobra vijest, premda se evaluacija radila prije udara korone. Štoviše, ulazak u tečajni mehanizam omogućio je uspostavu aranžmana valutnog ‘swapa’ s Europskom središnjom bankom koji je u velikoj mjeri pomogao stabilizirati financijski sustav u korona krizi.