Bankarski sustav u Hrvatskoj izrazito je stabilan, a banke visoko kapitalizirane i spremne odgovoriti na zdravu potražnju za kreditima uz povijesno najniže kamatne stope, stoji u najnovijoj kvartalnoj publikaciji Hrvatske udruge banaka – HUB Pregledi, a dodaje se i da je dobit banaka ove godine zbog Agrokora za oko 45 posto manja u odnosu na 2016.

U trećem i početkom četvrtog tromjesečja 2017. u bankarstvu su profilirani pozitivni trendovi, a rast portfelja kredita stanovništvu se nastavlja, ocjena je HUB-a. Istodobno, kod kreditiranja poduzeća zadnjih mjeseci vidi se usporavanje, a povod tomu je posljedica krize u Agrokoru.

U listopadu 2017. godine ukupni (kunski i devizni) depoziti stanovništva u bankama bili su za 2,3 milijardi kuna veći u odnosu na isti mjesec prethodne godine, dok je rast u sektoru poduzeća bio izraženiji, s porastom od 5,3 milijardi kuna.

Prosječna međugodišnja stopa rasta depozita u sektoru stanovništva od početka godine iznosila je 0,5 posto, a u sektoru poduzeća 8,9 posto, pri čemu je u posljednjih nekoliko mjeseci došlo do usporavanja stope rasta depozita. Ipak, rast depozita stanovništva u najvećoj je mjeri posljedica rasta depozitnog novca dok su oročeni i štedni depoziti u padu, navodi HUB.

Udjel deviznih u ukupnim depozitima stanovništva krajem listopada 2017. pao je ispod 71 posto i nalazi se na razinama iz 2009. godine.  

Nadalje, kamatne stope na kredite i dalje su u padu, a pad je najizraženiji kod stambenih kredita. Razdoblja pada odnose na mjesece prije odobrenja značajnijih iznosa iz državnog poticajnog programa za mlade. Sada među zemljama članicama europodručja Litva i Latvija imaju više kamatne stope na ovu vrstu kredita nego Hrvatska, a sve nove države članice izvan euro područja imaju više stope na stambene kredite.

Istodobno je, navodi se u publikaciji, zaustavljen rast kamatne marže. Ona je povećana za svega stoti dio postotnoga boda, s 2,83 postotna boda u drugom na 2,84 boda u trećem kvartalu.

U HUB-u procjenjuju i da će dobit banaka ove godine biti za oko 45 posto manja u odnosu na 2016. Tijekom 2016. godine neto rezultat banaka vratio se u pozitivan teritorij nakon gubitaka zbog konverzije švicarskog franka, podsjećaju, a u trećem kvartalu 2017. godine trend dobiti na bazi zadnja četiri tromjesečja iznosi 3,3 milijarde kuna. Međutim, ističu, uslijedit će pad kada zadnje tromjesečje 2016. izađe iz obračuna, jer je neto dobit za prva tri tromjesečja 2017. iznosila oko 2,2 milijarde kuna naprema oko 4 milijarde u istom razdoblju prošle godine, što ukazuje na već spomenuti pad za oko 45 posto.

Povrat na kapital u bankarskom sektoru se na kraju trećeg tromjesečja kretao oko 5,8 posto, no prosjek će na kraju godine biti niži, jer će iz obračuna izaći uspješno zadnje tromjesečje 2016. i ući prvo tromjesečje 2017. kada su neke banke već počele agresivnije ispravljati vrijednosti imovina zbog krize u Agrokoru. Lošiji rezultat u usporedbi s prošlom godinom općenito se može pripisati ispravcima vrijednosti koji su povezani s krizom u Agrokoru, kažu u HUB-u.

Zaključak je da je bankarski sustav u Hrvatskoj  izrazito stabilan. Uz kapitalnu adekvatnost od 22,7 posto šesti je po visini toga omjera u EU.

U isto vrijeme ima visoko pokriće loših kredita ispravcima vrijednosti (iznad 60 posto), a omjer loših kredita se smanjuje. Naime, u trećem tromjesečju 2017. zabilježen je pad loših kredita na 12,5 posto (s 13,2 posto na kraju drugog tromjesečja). Iza poboljšanja omjera loših kredita, koji je još relativno visok, ali je daleko od povijesnog maksimuma od 17,3 posto iz sredine2015., stoje prodaje kreditnih portfelja i gospodarski oporavak. 

"Ako se dodatno uzme u obzir visoka likvidnost, nastavak povoljnog stanja na međunarodnim financijskim tržištima te gospodarski oporavak, hrvatske banke se sada nalaze u fazi zaoštravanja tržišnog natjecanja, visoko su kapitalizirane te su spremne odgovoriti na svaku zdravu potražnju za kreditima uz kamatne stope koje su, gledano u duljoj vremenskoj perspektivi, najniže u povijesti", zaključuje se HUB Pregledu.