Zbog neočekivanog poreznog udar najavljenog kompanijama koje će ostvariti “ekstraprofit” u ovoj godini, posljednjih desetak dana pojačano se traže rješenja kako ga izbjeći. Posebnu dozu motivacije imat će domaći kreditori budući da preliminarne procjene pokazuju da bi one najveće mogle platiti između 500 i 700 milijuna kuna, doznaje Poslovni dnevnik iz bankarskih izvora.

”Iako su banke na polovini godini iskazale solidan rast dobiti, to nije posljedica rasta kamatnih marži, već smanjenja troškova rezervacija i ispravaka vrijednosti. Ne može se govoriti o tome da su banke ostvarile ekstraprofite na teret energetske krize”, kaže nam dobro upućeni sugovornik. Prve procjene kalkuliraju s najmanje pola milijarde do 700 milijuna kuna direktnih injekcija u proračun, no naš sugovornik upozorava kako treba na umu imati da visina oporezive dobiti može značajno varirati od banke do banke, pa time i finale kalkulacije.

Na kraju lipnja ove godine banke su iskazale 3,06 milijardi kuna neto dobiti, a snažan rast rezultata očekivao se i u drugoj polovini godine. Nezadovoljstvo u bankama dodatno potpiruje činjenica da država u odluci o novom porezu nije uzela u obzir troškove pripreme za uvođenja eura za financijski sustav, ali i usklađivanje s minimalnim zahtjeva za regulatorni kapital i podložnim obvezama (MREL).

Vlada je javno savjetovanje o novom porezu predvidjela do 1. prosinca, a o stavu koji bi bankari mogli zauzeti zasad stižu različite informacije. Jedan dio banaka važe opciju da “stisne zube” i podnese najnoviji teret Vlade predstavljen uime solidarnosti računajući na mogućnost potrage za novim kamatnim prihodima u narednoj godini. No, drugi se, čujemo neformalno, spremaju za okršaj.

”Neosporno je da ćemo reagirati jer je porez, kako je predstavljen, u potpunosti promašio svoj cilj. Cilj je solidarnost, da preusmjerite dobit onih koji su zaradili na eksploziji cijena energenata, a ne da se porezom kažnjavate one koji su već pretrpjeli gubitke prouzročene energetskom krizom i udarom inflacije, a još pritom u računicu kao relevatne brojke uzimate pandemijsku 2020. godini”, kaže naš sugovornik ističući da će se dio kreditora “sigurno očitovati” na prijedlog zakona.

”Budite sigurni da će se maksimalno tražiti kreativni načini kako smanjiti dobit u ovoj godini da se smanji porezna osnovica. Ako je i bilo kalkulacija o podizanju kamatnih stopa u idućoj godini, sada ih sigurno neće biti jer će banke vlasnicima pokušavati nadomjestiti očekivani rezultat”, kaže naš sugovornik.

Da su se telefoni užarili sa zahtjevima za konzultacije s računovodstvenim stručnjacima i pravnicima u traženju argumentacije za izmjenu pojedinih članaka prijedloga zakona danas, odnosno pravnih temelja za potencijalnu tužbu sutra, potvrđuju nam i drugi sugovornici.

Vlada u objašnjenju prijedloga zakona o dodatnom porezu na dobit, što neki u startu ističu problematičnim konceptom poreza na porez, novi teret temelji na europskom rješenju zamišljenom kao mjere preraspodjele da poduzeća s viškom dobiti zbog neočekivanih okolnosti proporcionalno doprinose ublažavanju energetske krize. Zbog strukture domaćeg gospodarstva europski prijedlog “obuhvaća samo dio energetskog sektora koji u Hrvatskoj nije mnogobrojan” Banski dvori idu na široki obuhvat uvođenjem jednokratnog poreza dobit. Ideja je da on zahvati kompanije s više od 300 milijuna kuna prihoda koje će pod ovu godini podvući crtu pod povećanje dobiti više od 20 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek poslovanja od 2018. do 2021. godine.

Žongliranje rezervacijama

Premda lakše za financijske kompanije nego za one s relativno više fizičke imovine, kreativno računovodstvo ipak je velik zalogaj tek mjesec dana prije kraja godine, no s druge strane stotine milijuna kuna potencijalnog poreza nesumnjivo su snažan motivator. Banke su prethodnih mjeseci otpuštale rezervacije procjenjujući da su razmjeri utjecaja pandemije na gospodarstvo i rat u Ukrajini ograničeni u smislu posljedica na urednost otplate kredita. Sada bi se iste te rezervacije trebale ponovno podizati što treba objasniti najprije revizorima, a potom i supervizoru. Iz bankarskih krugova može se čuti i da dozu neizvjesnosti otvara mogućnost izvanrednih poreznih nadzora čija se mogućnost jednako tako ne odbacuje.

Ono što u Vladi Andreja Plenkovića očito ne smatraju problematičnim pri prikupljanju oko 2,1 milijarde kuna prihoda su reperkusije neizbježnog prelijevanja poreznog tereta na krajnje potrošače. Naši sugovornici smatraju da u Vladi očito računaju da će klijente u kratkom roku zaštiti zakon o potrošačkom kreditiranju koji ograničava najviše kamatne stope na stambene i potrošačke kredite.

Hoće li klijenti platiti danak?

”Otvoreno je što će biti nakon nekoliko mjeseci pošto počne trend rasta kamatnih stopa. U prvom trenutku klijenti su zaštićeni, no kada se počnu prilagođavati kamatne stope, nestaje i ta vrsta zaštite”, kaže naš sugovornik. Podsjetimo, građani su od udara povećanja kamatnih stopa na stambene i gotovinske kredite zaštićeni odredbama zakona o potrošačkom kreditiranju. Na stambene kredite maksimalna dopuštena kamata ne smije premašiti trećinu prosječne stope na stanje kredita u određenoj valuti. Na većinu kredita za rješavanje stambenog pitanja vezanih za euribor već se primjenjuje stopa na gornjoj granici maksimalne pa daljnji rast kamata u kratkom roku nije izgledan. Za potrošačke zajmove najviša dopuštena kamata postavljena je liberalnije pa ne smije premašiti za polovinu uvećan prosjek potrošačkih kredita u pojedinoj valuti zbog čega je otvorena mogućnost rasta kamata i u kratkom roku. Nakon njih dolaze krediti kojima se kamata izračunava na temelju Nacionalne referentne stope (NRS) ili trezorskih zapisa koje se s europskog tržišta prenosi tek postupno na domaće kredite. Porastu li kamatne stope na nove kredite (ili banke krenu dizati kamate na depozite), posljedično bi rastao i NRS za koji je vezana većina zajmova uz promjenjivu stopu.