Iako većina bankara u srednjoj i istočnoj Europi očekuje dugotrajniji oporavak od krize uzrokovane koronavirusom, već iduće godine prognoziraju oporavak kreditiranja te razmjerno blagi rast loših kredita. Najvažniji su nalazi istraživanja koje je proveo Deloitte među 69 službenika za rizike i voditelja bankovnih odjela za rješavanje kreditnih problema u 12 država u srednjoj i istočnoj Europi (CEE). Istraživanje se usredotočilo na pet glavnih područja: gospodarski oporavak, kreditnu dinamiku, loše kredite i transakcije loših kredita, kao i restrukturiranje i prioritete u području rješavanja kreditnih problema.

Strožiji uvjeti kreditiranja

Što se tiče gospodarskog oporavka, 39,1 posto ispitanika očekuje krivulju gospodarskog oporavka u obliku slova U. Pesimističniji scenarij oporavka u obliku slova L očekuje 21,7 posto. Stajalište ispitanika u pogledu primjene moratorija sveukupno je pozitivno, odnosno 75 posto ispitanika to smatra djelotvornom mjerom za očuvanje financijske stabilnosti. U takvim okolnostima ne čudi činjenica da se očekuje (ne)znatan pad isplate novih zajmova u 2020. u usporedbi s 2019., dok su očekivanja optimističnija za 2021.

„Isplate novih zajmova mogu porasti u 2021. zbog fiskalnih i monetarnih mjera čiji je cilj potaknuti kreditne aktivnosti banaka. Očekuje se postroženje kreditnih standarda za zajmove domaćinstvima i nefinancijskim korporacijama uglavnom zbog pogoršanja gospodarskih izgleda, povećanog kreditnog rizika i niže tolerancije banaka na rizik“, stoji u Deloitteovom istraživanju. Ipak, ispitanici ne očekuju znatno pogoršanje kvalitete imovine u sljedećih 12 mjeseci. Skoro polovica ispitanika očekuje porast omjera loših kredita stanovništvu za najviše tri postotna boda, dok dvije trećine očekuje istovjetnu stopu porasta kod poduzeća.

Međutim, bankari se pesimističniji za razdoblje nakon 2021. te skoro polovica njih očekuje porast omjera loših kredita stanovništvu za tri do pet postotnih bodova, dok trećina ispitanika očekuje istovjetnu stopu pada omjera loših kredita poduzećima. U svakom slučaju, postoji doza nesigurnosti od 2021. nadalje u pogledu stvarnog kapaciteta i spremnosti dužnika za servisiranje dugova nakon što olakšica u obliku moratorija prestane, tumače u Deloitteu. U istraživanju se naglašava kako su CEE banke znatno poboljšale svoju kvalitetu imovine od globalne financijske krize, uspostavile veće zaštitne slojeve kapitala i osnažile svoje likvidnosne pozicije, zbog čega ih je gospodarski pad zatekao u boljem stanju nego što je to bio slučaj u protekloj financijskoj krizi. „Moratorij na otplatu kredita koji su uvele brojne države u CEE regiji može privremeno prikriti stvarnu štetu koju gospodarstvu mogu nanijeti ograničenja. Stoga nije moguće izvući pouzdane zaključke u pogledu nastanka loših kredita u nadolazećem razdoblju“, stoji u istraživanju.

Strategije za suočavanje s lošim kreditima uvedene prije pandemije virusa COVID-19 sada je potrebno prilagoditi, što će možebitno utjecati na servisere dugova i tržište kupaca, dodaju u Deloitteu. Naime, skoro trećina ispitanika smatra da će 5 do 10 posto dužnika u sektoru stanovništva s likvidnosnim poteškoćama tražiti restrukturiranje u sljedećih 12 mjeseci. Trećina očekuje još veći broj, odnosno 10 do 20 posto kućanstava koje će tražiti restrukturiranje. U slučaju korporativnih dužnika, skoro četvrtina ispitanika očekuje zahtjeve za restrukturiranje kod 10 do 20 posto dužnika u sljedećih 12 mjeseci.

Neviđeni izazovi

Zlatko Bazianec, rukovoditelj hrvatskog odjela Deloittea i partner u Odjelu poslovnog savjetovanja tvrdi da se nekoliko mjeseci nakon početka gospodarskog pada uslijed pandemije COVID-19 svi tržišni igrači suočavaju se s dosad neviđenim izazovima. „Bankarski sektor nije iznimka. Banke se moraju suočiti s mogućim povećanjem broja novih statusa neispunjavanja obveza, samim time i povećanim kreditnim gubicima te padom prihoda od kamata, naknada i provizija zbog smanjenja gospodarske aktivnosti, naravno uz sve već postojeće i moguće buduće poslovne probleme”, kaže Bazianec.

Što se tiče transakcijske aktivnosti loših kredita, skoro četvrtina ispitanika namjerava se riješiti portfelja loših kredita u sljedećih 6 mjeseci. Većina ulagača izjavila je kako i dalje nastavlja kupovati unatoč situaciji s pandemijom, no oprezniji su pri odabiru transakcija. „Neke su razmatrane transakcije ili transakcije u tijeku CEE banke odgodile zbog pojave koronavirusa. Međutim, u određenim su slučajevima stranke u transakciji započele pregovore o mogućnosti njezina nastavka. Predviđamo nekoliko manjih portfeljnih transakcija te jednokratnih transakcija korporacija na tržištu u narednim mjesecima”, istaknula je Vedrana Jelušić Kašić, partnerica u Deloitteovom odjelu financijskog savjetovanja.