Domaće banke ostvarile su 5,35 milijardi kuna (710 milijuna eura) neto dobiti prošle godine, 4,8 posto manje nego 2021. Priljeve u proračun po osnovi poreza na dobit Hrvatska narodna banka procjenjuje na 150 milijuna eura, odnosno 25 milijuna eura od poreza na ekstra dobit.

“Porezom na izvanrednu dobit mogao biti obuhvaćen samo manji broj, od ukupno osam većih banaka koje udovoljavaju kriteriju visine prihoda”, procjena je regulatora.

Kamate rastu od ljeta
Najveću dobit imala je Zagrebačka banka, 1,8 milijardi kuna,10,8 posto manje nego godinu prije. PBZ je iskazala 1,4 milijarde kuna, gotovo 28 posto više nego prethodne godine. Slijede Erste s 977,3 milijuna kuna te OTP s dobiti od 675,2 milijuna kuna, pri čemu obje bilježe rast godišnji dobiti, Erste 15-ak posto, OTP sedam posto. Raiffeisen je regulatoru prijavila 38 posto slabiji rezultat, 279 milijuna kuna, dok je kod Hrvatske poštanske banke dobit zaronila gotovo 35 posto, na 132,4 milijuna kuna.

U siječnju je nastavljen uzlazni trend cijene novca u Hrvatskoj pri čemu su najviši prosjek kamatnih stopa koje banke zaračunavaju klijentima imali nenamjenski krediti, 5,36 posto, dok je za stambene 2,89 posto, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke.

Kamatne stope rastu od ljeta 2022. što korelira s podizanjem referentnih stopa Europske središnje banke u Frankfurtu. Izuzetak su krediti po prekoračenjima na tekućim računima, kolokvijalno poznatiji kao ‘minusi’ te po kreditnim karticama kod kojih se nastavlja višegodišnje klizanje prosjeka kamata koje banke zaračunavaju.

S prosječno 5,35 posto nenamjenski krediti najizdašniji su po visini kamate koja je dosegnula rekordnu razinu u posljednje tri godine. Naniži prosjek imali su stambeni krediti, 2,89 posto, koji također nisu izbjegli rast u drugih šest mjeseci prošle godine.

U isto vrijeme, kamata na minuse pala je na 5,3 posto, dok je za zajmove po kreditnim karticama prosjek bio 4,78 posto. Vidljivi rast troška financiranja osjećaju poduzeća; u siječnju su poskupjeli i kratkoročni i dugoročni krediti čija su cijene dosegnula razine posljednji puta viđene 2017. godine, primjećuje regulator.

Tako su se kompanije mogle zadužiti u prosjeku po 2,84 posto na kratki rok, odnosno po 3,88 za duža dospijeća. U posljednja tri mjeseca kamatna stopa porasla je 0,63 posto za kratkoročni, odnosno čak 0,88 posto na dugoročni kredit. U posljednjih godinu dana, porast doseže 1,92 posto, odnosno 1,52 posto.

Štednja odolijeva
Za razliku od onih koje naplaćuju na kredite, kamate na štednju još odolijevaju novim vjetrovima na financijskim tržištima što, na radost vlasnika, proširuje kamatne marže.

Štoviše, u siječnju su se prosječne kamatne stope na štedne depozite spustile 0,16 posto čime je nastavljen njihov višegodišnji trend pada. Prosječna kamata na oročeni depozit u eurima porasla je u odnosu na prošlu godinu na 0,13 posto za oročena na kratki, odnosno 0,16 posto na dugi rok.