Kako se približava datum uvođenja eura, Hrvatska ulazi u finiš priprema za novu valutu. Vadi se štednja iz “madraca”, kuju kovanice eura, a već 15-ak dana traje dvojno iskazivanje cijena.

Usklađujući se s pravilima za banke u eurozoni, regulator im je u kolovozu odmrznuo milijarde kuna. Kamatne stope, unatoč tome, krenule su blago uzlaznom putanjom signalizirajući početak pooštravanja uvjeta kreditiranja.

Dolazi 70 milijardi kuna
U kolovozu je na snagu stupila izmjene odluke o obveznoj pričuvi koju banke drže kod Hrvatske narodne banke (HNB). Njome se stopa obvezne rezerve smanjuje sa 9 na 5 posto, a potom u prosincu izjednačava sa stopom eurozone od 1 posto.

Rezultat tog usklađivanja bio je val kunske likvidnosti od 14,7 milijardi kuna koji je zapljusnuo domaći bankovni sustav povećavši dnevni višak likvidnosti na 78,9 milijardi kuna, gotovo deset milijardi kuna više nego prethodnog mjeseca.

Na istom tragu bile su promjene odluke o minimalno potrebnim deviznim potraživanjima, s postupnim smanjenjem sa 17 na 8,5 posto, da bi se u prosincu mjera u potpunosti ukinula. Do kraja godine bankama bi se ukupno trebalo osloboditi oko 70 milijardi kuna.

S tako izdašnom injekcijom likvidnosti uz činjenicu da su u Hrvatskoj ključne kamatne stope više nego u eurozoni u koju ulazimo, guverner Boris Vujčić ranije je rekao da “to doista implicira da će se monetarni i financijski uvjeti u Hrvatskoj sporije zaoštravati nego u sadašnjim članicama europodručja”.

No, da je zaoštravanje već započelo, iako se ono još uvijek ne prelijeva u osjetnijoj mjeri na cjenike banaka, pokazuje presjek kretanja kamata ove godine, objavljen u najnovijem Biltenu HNB-a.

Kamatna stopa na prvi put ugovorene kredite poduzećima u srpnju je porasla za 23 bazna boda, dosegnuvši 1,92 posto čemu je u najvećoj mjeri pridonio rast kamatnih stopa na kredite velikim tvrtkama. Gleda li se godišnja usporedba, trošak financiranja tvrtki pao je za 19 baznih bodova zbog snižavanja kamata na kredite za obrtna sredstva (za 9 baznih bodova).

‘Krivac’ APN krediti
Kad su građani u pitanju, kamatna stopa na prvi put ugovorene kredite u srpnju se povećala za 30 baznih bodova, na 3,86 posto.

Taj rast, tumače u središnjoj banci, održava ponajviše rast kamatne stope na stambene kredite uglavnom zbog manjeg obujma subvencioniranih kredita APN-a nego u lipnju.

U usporedbi s prethodnom godinom, troškovi financiranja građana smanjeni su za 20 baznih bodova zbog pada kamata na gotovinske nenamjenske kredite (za 13 baznih bodova).

Obavijesti o rastu kamata već su dobili klijenti s promjenjivom stopom vezanom za euribor koji je krajem kolovoza dosegnuo 1,2 posto, najvišu razinu od 2012.

U međuvremenu je ECB podigao ključnu kamatnu stopu za 75 baznih bodova, a očekuje se da idućeg mjeseca slijedi približno usklađenje.

Kod depozita, očekivano, nije bilo promjena jer u uvjetima viška likvidnosti banke nemaju potrebe mamiti štediše višom kamatom, a (i) zbog uvođenja eura dodatna štednja pojačano slijeva u banke.