Neistinita je i netočna tvrdnja da su banke ostvarile milijarde profita na navodno nezakonito povećanim kamatama.
Nažalost, dovoljno puta ponovljenu laž počne se tretirati kao činjenicu te je to mogući razlog da je i Ministarstvo financija prihvatilo sličnu retoriku, poručili su jučer iz Hrvatske udruge banaka. Reagirali su time na napade koji su uslijedili nakon ovotjedne objave stavova HUB-a o konačnom prijedlogu izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju, prizivajući konstruktivan nastavak rasprave o relevantnim promjenama Zakona.
Najoštrije su se na HUB-ove teze bili obrušili u Udruzi Franak koja je usput optužila i Hrvatsku narodbu banku da se "priključila kampanji banaka" svojom analizom učinaka promjena ZPK i procjenom da će efekt za bankarski sektor biti oko 760 milijuna kuna manja dobit. "Ni prije ni poslije pojave recesije banke nisu nezakonito mijenjale kamatnu stopu. Sve promjene poslije 2009. nastale su zbog značajnog povećanja troška financiranja uslijed višestrukog rasta premije rizika zemlje. No, vodeći računa o otplati kredita, banke nisu niti sav trošak skupljeg zaduženja u cijelosti prenijele na svoje klijente. Čak i danas kada je CDS Hrvatske ponovo u rastu, kamatne stope na kredite građanima uglavnom ostaju na razinama prije krize", ističu u Udruzi banaka. Povrat na kapital (ROE) hrvatskih banaka već je više od 5 godina ispod prosjeka zemalja srednje i istočne Europe.
Trenutni povrat od 3,5 posto daleko je ispod cijene po kojoj se država zadužuje, što je dugoročno neodrživo i ne pomaže razvoju gospodarstva ni oporavku državnih financija, naglašavaju u HUB-u. Umjesto stalnog ponavljanja paušalnih ocjena o bankarskom poslovanju, kažu, težište rasprave treba argumentirano usredotočiti na konkretne nedostatke posljednjih izmjena ZPK koje ne donose olakšanje za sve dužnike kredita u CHF, kao što se to najavljuje. "Upravo suprotno, one donose nepravedno nejednak tretman među dužnicima koji većem broju korisnika neće donijeti najavljivano drastično manje anuitete".
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Ne znam vrijedi li komentirati uopće zlo koje su napravili. Nije problem banke kao institucije nego onoga što su radile unatrag ovi 20ak godina. Ponašale su se isto kao i hac i hgk i vlada. Krali , krali i samo krali. A sve to uz pomoć navlakuše u medijima i priči o ugroženosti. Malo od srba malo od komunista itd. A narod prost i sve vjeruje. Koji je to kapital uložen u hrvatsku a da mu je cilj bio proizvodnja i izvoz. Sve sto je ulozeno uloženo je da se izvuče korist direktno iz hrvatske. Nisu banke unijele chf u hrvatsku nego su od Hnb-a posudile kn po 0.1 % i plasirale dalje po 4%. I kojim slučajem uz takvu zaradu ako bankrotiraju ne snose posljedice vlasnici koji su godinama izvlacili i izvukli svoj ulozeni dio nego drzava tj. ljudi koji su već i podigli taj kredit.
Bankama ništa nije “Pravedno” što onemogućuje njihove zamisli ili im ne ide u korist. Kad se ljudi pljačkaju izlaganjem lihvarskim uvjetima onda je sve u redu. Kad banke dobivaju novac od države po kamati 0 (nula) posto da pokrpaju rupe od basnoslovnih bonusa direktora onda je sve u redu. Kad ovaj Bohaček počne na TV svoje priče o LIBORU i izračune imam nekoliko dana mučninu. Takvu bahatost bankara je omogućila država svojom neregulacijom i izostankom bilo kakve kontrole. Najveći problem takvog postupanja je stradavanje srednjeg sloja koji u HRV gotovo da ne postoji. To vrijedi naravno i za menoge druge zemlje. Nikakvo rješenje krize nije moguće niti će biti trajno koje ne uključi strožu i bezizuzetnu regulaciju banaka.
Kako bankama nije neugodno nakon svega iz prošlosti ovakve izjave bez trunke morala izjavljivati ?! Ovakve bljuvotine hvala bogu samo bankarski obraz može izdržati.
Uključite se u raspravu